Foto: Marina Buhin
Kroz razgovor, sugovornik se dotakao gorućih tema poput nasilja nad ženama i femicida te odlasku mladih iz ruralnih područja Hrvatske
Marko Vešligaj od ove je godine član Europskog parlamenta s potvrđenim članstvom u Odboru za prava žena i rodnu ravnopravnost, Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj te Odboru za vanjske poslove.
U prvi doticaj s politikom došao je kroz pregradski Forum mladih, a privuklo ga je što su, iako svih različitih puteva, u SDP-u spajali ljude. Vešligaj nam je kroz razgovor kazao koji su mu ciljevi u Europskom parlamentu, ali i otkrio kako se (pro)našao u politici te objasnio smjer i strategije odbora čiji je član.
Foto: Europski parlament
Jedna osoba može učiniti promjenu na bolje
Krenimo od početka. U kojem ste trenutku shvatili da se želite baciti u političke vode?
“Sve je počelo prije 25 godina. U prvi doticaj s politikom došao sam kroz pregradski Forum mladih. Privuklo me je to što smo u SDP-u, iako svi različitih puteva, spajali ljude. U to vrijeme, prije četvrt stoljeća, krajem 90-ih, pod vlašću HDZ-a smo bili skoro pa u izolaciji i daleko od bilo kakve europske perspektive.
Sanjali smo o Europskoj uniji. To okruženje me motiviralo i mislio sam onda, kao što mislim i danas kao zastupnik Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, da, uvjetno rečeno, jedna osoba može učiniti promjenu na bolje.
No naravno jedna osoba nije nikada samo jedna osoba, uz mene stoji moj tim, kolege, udruge, građani s kojima sam gotovo svakodnevno u kontaktu. Svi zajedno artikuliramo politike koje će dovesti do boljitka svih.”
Dva konkretna prijedloga
U rujnu ste bili na svom prvom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu o čemu ste se oglasili i putem društvenih mreža. Napisali ste da ste svjesni odgovornosti posla, ali i da je “činjenica da se promjene itekako mogu napraviti”. Koje su vam promjene prioritetne i na koji ih način mislite napraviti?
“Ističe moj treći mandat na čelu grada Pregrade, bio sam i zastupnik u Hrvatskom saboru te predstavnik Hrvatske u Odboru regija EU.
Moj fokus je oduvijek bio na politikama jednakosti i ravnopravnosti, a s obzirom na to da dolazim iz manjeg mjesta osobito mi je važan ravnomjerni regionalni razvoj, jednake šanse svih stanovnika, bili oni u urbanim ili ruralnim sredinama.
Upravo sam s tom idejom došao u Europski parlament, s mišlju da moram učiniti sve u svojoj moći da primjerice stanovnici Pregrade, Delnica, Iloka i svih drugih gradova i općina, imaju jednaki pristup zdravstvu, obrazovanju, javnim uslugama i sve okvire za kvalitetan život, kao i oni koji žive u velikim gradovima i sjedištima županija.
Jedan od konkretnih primjera je i nešto o čemu sam mnogo govorio u kampanji, a to je formiranje svojevrsnog europskog interventnog fonda za pomoć lokalnim zajednicama pogođenim prirodnim katastrofama.
Na tome trenutačno radimo, da se državama članicama, lokalnim zajednicama, ali i našim poljoprivrednicima omogući obnova nakon prirodnih katastrofa.
Tu su na stolu dva vrlo konkretna prijedloga.
Jedan će omogućiti da se neiskorištena sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj usmjere prema poljoprivrednicima te će svaki korisnik imati pravo fiksni iznos sredstava i vjerujem da će im to barem u nekoj mjeri olakšati proces obnove nakon prirodne katastrofe.
Drugi prijedlog pod nazivom RESTORE omogućuje brže i izravne kanale za financiranje obnove nakon prirodnih katastrofa te dodatna sredstva za ublažavanje socioekonomskih posljedica tih katastrofa.
Prijedlog će se odnositi na prirodne katastrofe u razdoblju od 1. 1. 2024. do 31. 12. 2025. i maksimalno sufinanciranje projekata obnove će biti do 95 %, što je veoma značajan doprinos.
Svjesni smo da su dvije razine problema: prva je šteta na zemlji, infrastrukturi, urodu, a druga je šteta koju stanovnici i poljoprivrednici tih područja trpe u primjerice prihodima, dostupnosti javnih usluga i slično.
Stoga moramo poduprijeti ljude koji žive od svog poljoprivrednog rada, kao i sve one u ruralnim dijelovima koji će zbog uništene infrastrukture imati ozbiljnih problema. Osiguravanje tih sredstava je, primjerice, vrlo opipljiva promjena.”
Foto: Europski parlament
Višedimenzionalna i međusustavna rješenja
Potvrđeno vam je članstvo u tri odbora: Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj te Odbor za vanjske poslove. Za koji biste od navedenih kazali da su mu promjene primarne, odnosno najpotrebnije, i zašto?
“Sva su tri Odbora važna, a osim samog tematskog rada u Odborima planiram se baviti i temama poput politika za mlade i stambenog zbrinjavanja. Ne mogu reći da je jedna tema važnije od druge, no neminovno je da se Unija nalazi pred velikim izazovima i rješenja će morati biti višedimenzionalna i međusustavna.
Primjerice, nema govora o stvaranju održive i profitabilne poljoprivrede bez sveobuhvatnih politika ruralnog razvoja jer ako ljudi ne ostanu u tim ruralnim zajednicama, tko će se baviti poljoprivredom?
Budući da se društvo, geopolitička situacija i tehnologija mijenjaju velikom brzinom, promjena i prilagodba novonastalim situacijama je stalno potrebna i to će biti ključni izazov u svim tim područjima.
Svjesni toga, i mi kao grupacija Socijalista i demokrata predložili smo niz točaka za reformu Europske unije, to će također biti jedna horizontalna tema u ovom mandatu.”
Foto: Europski parlament
Fokus na online nasilje i ispravljanje propusta
Obećali ste nastaviti rad pokojnog kolege Freda Matića kroz Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost, poglavito po pitanu suzbijanja nasilja nad ženama i ravnopravnosti. Koje su vam ključne inicijative i akcije po tom pitanju?
“Kolega Matić je mnogo napravio kroz svoj rad u ovom Odboru i možemo svi biti ponosni na njega. Ono što nama predstoji sada je praćenje implementacije Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama.
U sljedećem razdoblju moramo staviti fokus na online nasilje te ispraviti neke propuste unutar te direktive, na primjer neuvođenje silovanja kao EU kaznenog djela.
To je izostalo s obzirom na to da se ne slažu sve države članice s principom da silovanje obuhvati sve što nije učinjeno uz izričit pristanak. Komisija je u svom prijedlogu stavila odredbu koja bi osigurala da je seksualni čin bez pristanka kazneno djelo.
Međutim, to se u procesu pregovora izbacilo iz finalnog teksta i tu su države poput Francuske i Njemačke odigrale glavnu ulogu, nažalost. Na kraju je došla odluka da ne postoji dovoljna pravna osnova za spomenutu odredbu i to je ogroman propust.
Na tome treba inzistirati u ovom mandatu, nema govora o tome da se relativizira seksualno nasilje ili da se spori koncept koji govori da “samo DA znači DA”.
Što se ravnopravnosti tiče, ona mora biti i ekonomska. Postoji još uvijek jaz među plaćama muškaraca i žena za istovrijedne poslove i krajnje je vrijeme da ga izbrišemo.
Donesena je direktiva koju Hrvatska mora prihvatiti kroz manje od dvije godine, a koja obuhvaća uvođenje transparentnosti, gdje će poslodavci morati objavljivati podatke o razlikama u plaćama između muškaraca i žena, te ukinuti tajnosti plaća. Time očekujemo smanjivanje tog jaza.”
Foto: Europski parlament
Pravna zaštita žena i djevojčica
Možete li, iz vlastite perspektive, detektirati uzrok navedenih problema? Zakazuju li institucije i ako da, na koji se način iz Europskog parlamenta može “poslati” podrška ženama?
“U Direktivi o suzbijanju nasilja nad ženama koju je donijela EU, stoje mjere za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te se uspostavljaju standardi zaštite žrtava. Kriminalizira se, među ostalim, i podjela intimnog sadržaja bez pristanka u cyber prostoru, cyber uhođenje i cyber poticanje na mržnju i nasilje. I to je prvi korak.
Države članice obavezne su usvojiti navedeno i imaju do lipnja 2027. godine da nacionalna zakonodavstva usklade s novim pravilima. Međutim, ponavljam da u Direktivi nije obuhvaćeno silovanje kao EU kazneno djelo jer za to nije bilo političke volje i to je veliki propust kada govorimo o pravnoj zaštiti žena i djevojčica.
Učiniti da legislativa koja se bavi nasiljem bude čvrsto ukorijenjena u koncept jasnog pristanka te provođenje mjera vezanih za online nasilje, bit će neki od mojih prioriteta kao potpredsjednika Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u Europskom parlamentu.
No moramo svakako napraviti još bolje okvire za žene kako bi mogle otići od nasilnika, osigurati više mjesta u Sigurnim kućama koje su mahom uvijek pune, skinuti društvenu stigmu sa žrtve i društvenu sramotu prebaciti na nasilnika.
Cijelo društvo mora više osuđivati nasilnike, nema mjesta za opravdanja koja su se mogla čuti i kod nas, poput ”tako vam je to u braku” ili “bio je miran i dobar susjed”. Kada spominjete institucije, čini se da zakazuju često. Čuo sam i sam na desetine strašnih iskustava žena koje su upravo institucije dodatno traumatizirale.
Mi, u Europskom parlamentu, moramo stvarati još bolje zakonodavne okvire, ali i neprestano raditi na tome da ova tema nikad ne nestane iz fokusa javnosti.”
Smatrate li da Europa, a samim time i Hrvatska, idu u pozitivnom smjeru kada govorimo o pravima ženama i rodnoj ravnopravnosti, s obzirom na to da i u ovom stoljeću nastavljamo s prosvjedima za prava žena, brojnim protivnicima ženskih reproduktivnih prava te porastom femicida?Prema podacima za Europu, 2300 žena u prosjeku je svake godine ubijeno od strane partnera ili bivšeg partnera. 1 od 3 žene je doživjela neki oblik fizičkog ili seksualnog nasilja, a svaka druga žena je doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja. U Hrvatskoj je situacija jednako alarmantna. 27 % žena izjavilo je da je doživjelo psihološko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a 8% njih bilo je žrtva tjelesnog nasilja od partnera, uključujući prijetnje. Podaci govore sami za sebe. Ali ništa nije nastalo iz ničega. Sve počinje nejednakošću, seksizmom i diskriminacijom. Ono čemu svjedočimo gotovo svaki dan je to da se teškom mukom stečena prava dokidaju ili se s njima licitira. Vidimo anti-rodne i anti-demokratske grupe koje bi zabranile ženama, ne samo pobačaj, nego i vlastitu volju. Konzervativni pokreti u Europi rastu, ekstremna desnica jača, a tu su uvijek prava žena među prvima na udaru. Brojke femicida u Hrvatskoj su strašne. Stoga borba nije ni približno gotova, ni protiv nasilja, ni protiv seksizma, borba traje i mora trajati, od lokalnih, nacionalnih do europskih razina. To je problem svih nas. Naša grupacija Socijalista i demokrata uspjela se izboriti i za to da mađarski povjerenik Olivér Várhely ne bude nadležan za seksualno i reproduktivno zdravlje, jer to bi sigurno predstavljalo opasnost za postignuta ženska prava i sve ono što smo radili kao grupa u prethodnome mandatu. I trenutačno traje velika europska kampanja pod nazivom “My voice, my choice” koja od Europske komisije traži da podnese prijedlog za financijsku potporu državama članicama kako bi mogle provoditi sigurne prekide trudnoće. Ovim putem ponovno pozivam sve da potpišu tu inicijativu, radi se o temeljnom pravu i pristupu zdravstvenoj skrbi diljem Europe. Ljevica, socijalisti i demokrati, nikad nisu bili potrebniji za zaštitu stečenih prava, ali i za ispravljanje novih nepravdi kojima nažalost neprestano svjedočimo. |
Sprječavanje egzodusa mladih
Za Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj, ističete da će vam u fokusu biti mladi poljoprivrednici i jednake šanse stanovnika sela Republike Hrvatske. Što planirate inicirati po tom pitanju i u kojem smjeru ide vaš program za sprječavanje egzodusa mladih iz upravo ruralnih krajeva Hrvatske te, koliko je to zapravo ostvarivo i u kojem periodu?
“Upravo je naša grupacija Socijalista i demokrata kontinuirano tražila povećanje sredstava za poljoprivredu, s naglaskom na mlade poljoprivrednike, u čemu smo uspjeli.
Povećana su sredstava za njih za 30 milijuna EUR i dodatnih 40 milijuna EUR za financiranje aktivnosti promicanja održivih i visokokvalitetnih proizvoda iz Unije u Uniji i u svijetu.
To je prilika i za naše mlade poljoprivrednike. Mislim da je pritom svakako potrebno smanjiti i administrativni teret kod prijava subvencija kako bi im one bile dostupnije.
No, sprječavanje egzodusa mladih je kompleksno pitanje i nije stvar samo poljoprivredne politike, subvencija i sličnog. Mladi odlaze i jer su razočarani našom zemljom i nejednakim prilikama.
Ti problemi moraju se adresirati na Markov trg, ali ono što mi možemo učiniti iz Europskog parlamenta je raditi na okvirima poboljšanja javnih usluga u ruralnim i manjim lokalnim sredinama, na fondovima za bolju cestovnu infrastrukturu, skrbi za djecu, javni prijevoz i slično.
A potom dolazimo i do rada na povećanju konkurentnosti OPG-ova te njihovom boljem pristupu tržištu, gdje ću svakako dati svoj doprinos.”
Izjavili ste da kroz Odbor za vanjske poslove, “svi moramo napraviti sve u našoj moći kako bi Unija bila što spremnija na rizike”. Na koje ste točno rizike mislili?
“Živimo u neizvjesnom i nesigurnom dobu. Od rata u Ukrajini i na Bliskom istoku pa sve do unutarnjih previranja u zemljama Europske unije…
Unija mora biti jaka i spremna odgovoriti na sve sigurnosne izazove s kojima se suočava. Ne možemo zabijati glavu u pijesak. A tu je i dolazak Trumpa. Unatoč njegovim obećanjima o lakom rješavanju sukoba, skeptično iščekujem njegov plan.
Teza o jednostavnom scenariju za rješenje vrlo kompleksne situacije zvuči teško ostvariva.
Tu su također i ekonomski izazovi, SAD i Kina o kojima je mnogo govorio Draghi u svojem izvještaju. Europa mora ostati konkurentna, s tim se svi slažemo, no pritom moramo zaštiti radnička prava te mala i srednja poduzeća koja su temelj gospodarstva, kao i zelenu i digitalnu tranziciju.
To je prioritet Socijalista i demokrata. Parlament je oko toga vrlo jasan – moramo raditi na jačanju vanjske i sigurnosne politike Europske unije.
EU jest lider i mora ostati globalni lider, jasno definirati i jačati svoju ulogu u svijetu, zaštititi međunarodni poredak temeljen na vladavini prava, demokraciji, zakonima i ljudskim pravima.
U svakom trenutku moramo biti svjesni da neka europska dostignuća po pitanju demokracije, ravnopravnosti, socijalnih i radničkih prava ne smijemo uzimati zdravo za gotovo.
I u Uniji postoje akteri koji svakodnevno narušavaju vrijednosti na kojima europski projekt počiva i moramo biti dovoljno snažni da iskoristimo sve mehanizme koje imamo na raspolaganju. Siguran sam da će Europa to učiniti.”
Foto: Europski parlament
Poboljšanje službi na pograničnim područjima
U kampanjama ste govorili o važnosti prekogranične suradnje pa pretpostavljamo da vam je jedan od planova poboljšanje života stanovnika u pograničnim dijelovima zemlje. S obzirom na to da i sami dolazite iz grada na granici, smatrate li da ste time bolje upoznati s problematikom stanovništva na sličnim područjima?
“Tako je. Budući da sam iz grada na granici, i te kako znam kako bi nam život svima bio lakši da postoji bolja prekogranična suradnja. No nisam dakako jedini.
Više od trećine građana EU živi u pograničnim regijama, koje se često suočavaju s ekonomskim izazovima. Prekogranična suradnja ključna je za smanjenje razlika u razvoju između regija i tu postoje vrlo konkretni projekti koji su relativno jednostavni za realizirati, a mogu doprinijeti boljoj kvaliteti života u tim područjima.”
Koji su vaši prijedlozi za poboljšanje službi na međunarodnim, odnosno pograničnim područjima?
“Projekti poput zajedničkih sustava hitne pomoći, poboljšanja transportne infrastrukture, obrazovanja i mobilnosti radne snage mogu značajno unaprijediti kvalitetu života.
Razgovaramo već sa zastupnicima iz Slovenije kako bismo formulirali zajedničku inicijativu i na europskoj i na nacionalnoj razini te kreiranje konkretnih prijedloga i projekata prekogranične suradnje.
To su neke svakodnevne aktivnosti koje će olakšati život našim sugrađanima u tim dijelovima, ali i maksimizirati potencijal koji se nalazi u tim područjima.”
Foto: Europski parlament
Stambena kriza
Za kraj, kroz dosadašnju politiku ste se bavili pravima odnosno potrebama, mladih. Što biste istaknuli kao najveće probleme mladih danas te na koji se način njihov standard može poboljšati?
“Prije nekoliko tjedana su u posjetu Parlamentu bili mladi iz Hrvatske. Prezentirali su svoje istraživanje o problemima mladih danas.
Najviše ih, logično, brinu ugovori na određeno vrijeme i početničke plaće koje nisu dovoljne za život, a vezano za to istaknuli su i problem nemogućnosti stambenog osamostaljivanja.
U Europskoj uniji se trenutačno radi na novom sveobuhvatnom planu za priuštivo stanovanje.
Komisija bi prijedlog trebala predstaviti unutar prvih 100 dana njihovog novog mandata i mi u tom dijelu očekujemo konkretne financijske mehanizme za gradnju novih stambenih jedinica i obnovu postojećeg stambenog fonda te prenamjenu dijela stambenih kapaciteta.
To je nešto o čemu sam u više navrata govorio i krajnje je vrijeme da se kao Unija pozabavimo sa stambenom krizom koja je van kontrole.
Mi, kao socijalisti i demokrati zagovaramo dodatnih 50 milijardi EUR godišnje za stambeno zbrinjavanje u novom Višegodišnjem financijskom proračunu, ali cijeli plan za stanovanje mora obuhvatiti više dimenzija; od one rodne pa sve do tržišne. Potrebne su i nove financijske linije za stambene politike kojima bi pristup imale lokalne razine.
Trebamo pronaći način da se jedinice lokalne samouprave uključe u taj dio što izravnije. Sve to možda zvuči apstraktno i daleko, no to je gorući problem u cijeloj Uniji i hitno moramo kreirati rješenja.”
Spominjali ste “Sigurno mjesto za žene”, projekta čiji ste bili inicijator u Hrvatskoj, a koja je usvojena u mnogim jedinicama lokalne samouprave. Što je cilj inicijative te smatrate li da se može iz teorije, prenijeti u praksu?Cilj inicijative je da se usvajanjem rezolucije koju je iznjedrila grupacija Socijalista i demokrata u Odboru regija EU – „Sigurno mjesto za žene“ („Safe place for women“), lokalne jedinice, između ostaloga, obavežu reagirati i pružiti pomoć žrtvama fizičkog nasilja, provoditi edukativne sadržaje, raditi na prevenciji i oštro osuditi bilo kakav diskriminirajući javni diskurs (društvene mreže, istupi u medijima, na ulici) prema ženama i djevojkama. Nije to ostalo mrtvo slovo na papiru, naša županija – Krapinsko-zagorska te gradovi i općine u njoj, sve više izdvajaju za Sigurnu kuću, a u njihovim proračunima je više sredstava za ono što rezolucija obuhvaća. Također, podržali su nas svi dionici društva, sportski klubovi, kulturno-umjetnička društva, lokalne udruge, mediji. Važni su to koraci za osvještavanje o ovom problemu u manjim sredinama. No, sve su to procesi koji traju. |
___
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom: Marko Vešligaj, član Progresivnog saveza Socijalista i Demokrata u Europskom parlamentu.
