Unatoč tome što nas guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić uvjerava da ćemo euro uvesti već 1. siječnja 2023., što je de facto za samo nešto više od dvije godine, podaci pokazuju da se građani i dalje sve više zadužuju u kunama, odnosno preferiraju kredite u domaćoj valuti.

Vjeruju li guverneru, pa i onda kada kaže da će kuna ostati stabilna? Raste, k tome, i kunska komponenta štednje, što vjerojatno ima malo ili nikakve veze s vjerom ili nevjerom u guvernerove riječi, već je posljedica iznimno niskih kamatnih stopa na oročenja, pa se građani odlučuju novac držati na računima na kojima im je gotovina bar uvijek dostupna.

Raste, dakle, depozitni novac, dok je oročena štednja i dalje mahom u eurima. Što se kredita tiče, očito ni najava uvođenja eura te jamstvo da će kuna ostati stabilna prema euru, uz paritet od 7,53, što je tečaj po kojem smo ušli u Europski tečajni mehanizam, ljude nisu bitnije odvratili od toga da se zadužuju u valuti u kojoj primaju i plaću – sve dok je u toj valuti i primaju.

To je, naravno, racionalno, jer se izbjegava valutni rizik koji se sastoji u činjenici da u slučaju primjerice deprecijacije, prihodi i plaće ostaju iste jer su u kunama, dok rate kredita, ako su oni odobreni uz valutnu klauzulu, rastu.

Transakcijski aspekt skore konverzije iz kune u euro građane, čini se, nimalo ne brine, a niti ih treba brinuti jer će konverzija valute kredita biti tehničko pitanje. Odlučuju se dakle ipak za sigurniju »kunsku varijantu«, iako je euro »pred vratima«, čemu doprinosi i činjenica da se kamate na eurske i kunske kredite ionako izjednačavaju.

Preusmjeravanje

Analitičari RBA-a primijetili su da je »vidljiv trend preusmjeravanja obveza iz valutnih u kunske, što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu sigurno u prilog ide i razdoblje niskih kamatnih stopa.«

Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u srpnju je iznosio 55 posto, odnosno preteže, a tome su pridonijela i srpanjska kretanja, kada smo već bili u ERM2 mehanizmu. Stanje kunskih kredita nastavilo se povećavati i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, pri čemu je njihova vrijednost premašila 74 milijarde kuna, što je na mjesečnoj razini rast za jedan posto, dok je na godišnjoj stopa rasta iznosila 6,9 posto.

Nominalan pak iznos valutnih kredita u srpnju je, uz mjesečni pad od 0,6 posto te godišnji rast od 0,8 posto, iznosio 60,7 milijardi kuna.

– Ne, ne mislim da je činjenica da se građani i dalje pojačano zadužuju u kunama nekakav signal nepovjerenja u proces uvođenja eura ili središnju banku, budući da se to povjerenje ionako ne mjeri valutom zaduženja, odnosno ovi trendovi ne odražavaju raspoloženje potrošača, ističe Damir Novotny, koji međutim ipak naglašava aspekt straha od tečajnih razlika koji je očito i dalje prisutan.

Taj strah je kulminirao kroz primjer »švicaraca« i sada se inercijom dalje provlači, no to, veli Novotny, nije dominantan pokazatelj. Euro jača kao transakcijska valuta, a ako gledamo funkcije novca, uz transakcijsku, tu je novac kao štednja i mjerilo vrijednosti.

Po svim tim točkama euro je kod nas dominantan, iako još nije službena valuta plaćanja, tumači Novotny. On vjeruje da ćemo u eurozonu ući točno onda kada je guverner rekao.

Prodaja imovine

– U eurozonu ćemo ući 2023., onako kako je to i komunicirano, i to zato što će nam se gledati kroz prste. To je sada čista politička odluka Unije, da poslužimo kao primjer većima da je eurozona poželjan monetarni prostor.

Hrvatska će dakle ući u eurozonu bez obzira na činjenicu da nam se fiskalni parametri sada pogoršavaju, odnosno bit će dovoljno da se ponovno pokaže trend smanjivanja udjela deficita i javnog duga u BDP-u, te se neće inzistirati na propisanim nominalnim razinama, kaže Novotny.

Kada pak takvi uđemo u eurozonu, onda će početi »peglanje« svih tih neravnina, jer Europa teži i određenom obliku fiskalne unije, te će se nastojati na sve načine poravnati moguće neravnoteže, pa i prodajom državne imovine, o čemu sada nitko ne govori.

Bude li dakle problema, obavit će se prodaja udjela u državnim tvrtkama, a procijenjeni fiskalni efekt od prodaje državne imovine seže do 37 milijardi eura, zaključuje.

Vujčić: U ERM2 mehanizam ušli »na mišiće«

Projekcije BDP-a sada su povoljnije nego u proljeće, iako pojedini sektori poput ugostiteljstva i dalje jako pate, rekao je jučer guverner HNB-a Boris Vujčić na Danu velikih planova u organizaciji Lidera.

Zagreb, 23.09.2020 (novosti) – predsjednik Zoran Milanovic na konferenciji “Dan velikh planova”, na slici Boris Vujcic.
foto Davor Kovacevic
novosti

HNB očekuje da bi BDP u 2020. mogao pasti za 9,7 posto, a u 2021. rasti 6 posto. Kaže da smo »imali snažan pad gospodarske aktivnosti, ali relativno kratkotrajan«, pri čemu se industrija ‘diže’ brže od sektora usluga, dok je građevinarstvo već na razini prije krize.

Promet od trgovine na malo sporije se oporavlja zbog utjecaja turizma, dok se ugostiteljstvo najteže oporavlja i njegov će oporavak trajati najdulje, predviđa Vujčić. Ističe da je za vrijeme krize izgubljeno 50-ak tisuća radnih mjesta, te je na tržištu rada izgubljena godina.

Ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II) u srpnju ocijenio je velikim uspjehom Hrvatske, rekavši da smo »stisnuli maksimalno i ušli pomalo na mišiće, jer bi bilo kakva odgoda produljila taj rok minimalno za godinu dana«.

Tečaj od 7,5345 kuna za euro održavat će se uz sitnije korekcije sve do ulaska u eurozonu, a to je i najvjerojatnije tečaj za euro u trenutku ulaska u eurozonu.

HNB je kreirao likvidnost od 29 milijardi kuna, što je omogućilo stabilnost sustava, a sada smo, kaže, u situaciji da možemo vrlo komotno do ulaska u eurozonu održavati ovakvu situaciju na tržištu. Kamate su na povijesnom minimumu, a ulaskom u eurozonu to će se i nastaviti, zaključio je Vujčić.