Otkako je Europska središnja banka počela davati znakove da bi konačno mogla početi povećavati ključne kamate, i zajednička valuta eurozone počela se pomalo oporavljati prema američkom dolaru.

Dolar je tako i prošli tjedan, drugi tjedan zaredom, oslabio prema europskoj valuti, i to za 1,5 posto, pa je cijena eura skočila na nekih 1,07 dolara.

Euro je naime dugo bio pod pritiskom prema dolaru, s obzirom na to i da je američki Fed dosta ranije no ECB, pritisnut doduše i većom inflacijom, počeo povećavati ključne kamatnjake.

Skuplji kapital

Tako ih je od ožujka povećao za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da bi se do kraja godine mogli kretati između 2,50 do 2,75 posto. ECB je tek nedavno najavio da se povlači iz programa poticaja te da bi do kraja trećeg kvartala ove godine mogao konačno izaći iz još uvijek negativnih stopa jer je naime jedna od ključnih ECB-ovih stopa, ona na depozite, na samo minus 0,5 posto.

To bi značilo da će do rujna ECB podići kamate za bar tih pola postotnih bodova, a prvi pomak očekuje se u srpnju. Rast kamata smanjuje potražnju i koči pregrijanu privredu.

Kapital postaje skuplji, za građane i privredu, no to je poticajno za ulagače jer se negativne tečajne razlike smanjuju što potiče ulaganje u valuti koja se više cijeni.

Oporavak eura u odnosu na dolar pozitivan je i s aspekta uvozne inflacije jer kad domaća (eurozona) valuta jača, uvozna roba postaje jeftinija, pa je prijenos rasta cijena, ako je veliki udio uvoza, slabiji.

Što se tiče tečajne liste u Hrvatskoj, tečaj kune prema euru je, odlukom HNB-a, tradicionalno stabilan, jer slabljenje povećava dug nominiran u stranoj valuti, a jačanje dodatno “ubija” izvoz.

Čekamo zeleno svjetlo

Sada je pak, kako je nedavno poručio guverner Vujčić, gotovo i fiksiran jer smo u Europskom tečajnom mehanizmu i samo čekamo zeleno svjetlo da uđemo u eurozonu.

Prošli tjedan je kuna završila na razini od 7,534 za euro, što je točno na razini paritetnog, te vjerojatnog budućeg konverzijskog tečaja.

S obzirom na tu stabilnost prema euru, onako kako se dolar kreće prema euru, tako bi se otprilike posredno trebao kretati i prema kuni (trend).

Na tjednoj razini kuna je prošli tjedan malo u plusu u odnosu na dolar, a u minusu u odnosu na švicarski franak.

A kamatne stope?

Što se tiče najave rasta kamatnih stopa, takvog prijenosa u Hrvatskoj, kada su krediti građanima i privredi u pitanju, još nema.

Štoviše, HNB je prošli tjedan izvijestio da je Nacionalna referentna stopa (NRS), koja je u bazi promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope kod dijela domaćih kredita, još i dodatno pala, iako sporije no u ranijim razdobljima.

Čini se da “inercija” uslijed dugog razdoblja pada kamata još traje, te iako se naveliko priča o sigurnoj skoroj promjeni politike, zaokret tog broda bit će dosta trom, a pogotovo kad je u pitanju NRS.

Promjenu ECB-ove politike prvi će osjetiti krediti s varijabilnom stopom koja u bazi ima euribor, dok će NRS, pretpostavlja se, i tada malo kasniti.

No, kapital će postupno biti sve skuplji, a kada je u pitanju domaće tržište, vjerojatno i slabije dostupan.

Važno je, kako je nedavno zaključio i ministar Zdravko Marić, i u ovakvim uvjetima održati stopu rasta, a ona će kod nas, kao i uvijek, najviše ovisiti o osobnoj potrošnji, koja se zasad, unatoč svim pesimističnim najavama drži, te o izvozu usluga, odnosno turizmu, koji bi ove godine, unatoč svemu, opet mogao pozitivno iznenaditi.