ZAGREB – Europski parlament traži da se članicama EU-a uskrati novac iz golemog europskog Fonda za oporavak od posljedica korone, ako ne budu poštovale vladavinu prava. Taj zahtjev europarlamentarci učestalo ponavljaju već nekoliko tjedana, a usmjeren je ponajprije protiv Mađarske i Poljske koje su najčešće na meti njihovih kritika, zbog pritisaka na pravosuđe, kršenja slobode medija i ostalih demokratskih standarda.

Budući da su oko tog vrućeg pitanja izbile nove podjele među članicama Europske unije, predstavnici Njemačke koja predsjedava EU-om upozorili su na mogućnost odgode početka rada Fonda za oporavak, vrijednog 750 milijardi eura. Novac iz Fonda trebao bi članicama poteći početkom iduće godine, prema prijedlogu Europske komisije i dogovoru čelnika članica EU-a, postignutom u srpnju. Međutim, da bi Fond morao proraditi, trebaju ga odobriti parlamenti svih članica EU-a, kao i Europski parlament.

Predstavnici Europskog parlamenta oštro su odbili kritike da usporavaju pristizanje europske pomoći, podsjećajući da se za problem kršenja vladavine prava zna već godinama, ali da EU ništa ne čini.

– Europski građani imaju pravo znati kako se troši njihov novac, objasnio je Jose Manuel Fernandes iz grupacije europskih pučana (EPP), napominjući da u trošenju europskih sredstava svoju riječ treba imati i Parlament, koji je proteklih tjedana u mnogim svojim financijskim zahtjevima popustio, svjestan hitnosti procesa.

Korektivni alati

Većinsko je stajalište Parlamenta da europsku pomoć ne trebaju dobiti »zemlje koje ne poštuju europske vrijednosti«. Stoga Parlament upozorava da neće odobriti Fond za oporavak dok ne postoji jamstvo da će buduća raspodjela novca biti izravno vezana uz poštovanje vladavine prava.

Dodatni motiv za takvo stajalište Parlament je dobio prošlog tjedna, nakon što je Europski sud pravde presudio da zakon donesen u Mađarskoj 2017. godine – koji je Srednjoeuropsko sveučilište u Budimpešti (utemeljio ga je George Soros) nagnao na preseljenje u Beč – protuslovi europskim zakonima. Otprije su poznate i optužbe protiv Poljske za miješanje politike u pravosuđe.

– Sadašnja rasprava je prilika da se pokaže kako ne možeš biti dio EU-kluba bez pridržavanja njegovih pravila, rekao je Philippe Lamberts, jedan od vodećih zastupnika grupacije Zelenih u Parlamentu. »Sva neovisna tijela pokazuju da vladavina zakona u Europi slabi. Slučajevi koji najviše zabrinjavaju su Poljska i Mađarska, ali one nisu jedine. Ne treba samo ‘proučavati’ taj problem, nego i nešto učiniti«, poručio je Lamberts. »Europska unija mora imati na raspolaganju korektivne alate kada se suce ušutkava, medije napada i kada je javna korupcija u državi članici sveprisutna«, dodao je Petri Sarvamaa, zastupnik iz EPP-a, koji u ime Parlamenta pregovara s Europskim vijećem o tom spornom pitanju.

Europsko vijeće, koje čine čelnici članica EU-a, ljetos je zauzelo stajalište prema kojem raspodjelu europskog novca članicama treba vezati uz njihovo poštovanje vladavine prava, ali se nije uspjelo dogovoriti na koji način će se to provesti. Njemačka, kao predsjedavajuća Vijećem, nedavno je dala kompromisni prijedlog. Međutim, neki članovi Parlamenta javno su njemački prijedlog nazvali »razvodnjenim« i »bez zuba«. Skupina bogatih članica EU-a, uključujući Nizozemsku i Finsku, također smatra da su predložena njemačka pravila previše mekana i da zemlje, koje krše vladavinu prava, neće nagnati na promjenu ponašanja.

Žestoke reakcije

Na prijedlog o mogućoj uskrati novca žestoko su reagirale Mađarska i Poljska, pri čemu je Budimpešta zaprijetila kako neće ratificirati europski Fond za oporavak ako se ne povuče ta prijetnja. Mađarski premijer Viktor Orban zatražio je ostavku Vere Jourove, povjerenice za vrijednosti Europske komisije, nakon što je njegovu zemlju nedavno nazvala »bolesnom demokracijom«. Štoviše, mađarska i poljska vlada najavile su da će zajedno pokrenuti institut koji će uspoređivati vladavinu prava u europskim zemljama. »Ne želimo da nas smatraju budalama«, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, tvrdeći da u EU-u postoje dvostruki standardi.

Njemačke su vlasti još prošloga tjedna upozorile kako neslaganja u EU-u oko upravljanja Fondom za oporavak mogu dovesti do blokade tog fonda. Teško će proraditi od 1. siječnja 2021. godine, kako je planirano. »Odgode, s posljedicama za europski gospodarski oporavak, bit će najvjerojatnije neizbježne«, poručio je njemački veleposlanik pri EU-u Michael Clauss, kako prenosi Bloomberg.​

Sadržaj omogućio Europski parlament Ured u Republici Hrvatskoj.