LIMITIRANJE

Erste smanjio kamatu na stambene kredite. Banke požurile prije stupanja na snagu HNB-ove mjere

Aneli Dragojević Mijatović

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

U toj banci kažu da će kamatne stope, fiksne tijekom cijelog razdoblja otplate kredita, u prosjeku biti niže za jedan postotni bod u odnosu na njihove trenutačne razine



Nastavio se pad kamatnih stopa na stambene kredite, jer su banke požurile privući pažnju klijenata dok još ne stupi na snagu HNB-ova mjera o limitiranju kredita, po kojoj će trebati imati depozit u gotovini, te je dodatno postrožen omjer rate i mjesečnih primanja. Nakon HPB-a koji je prije mjesec dana probio led s kamatom od 2,89 posto, potom Zagrebačke banke s kamatom od 2,85 posto na stambeni kredit, što su akcije ograničenog roka, sada je i Erste banka donijela odluku o smanjenju kamatnih stopa na nove stambene kredite uz status klijenta, koja će na snagu stupiti 1. ožujka ove godine.


U toj banci kažu da će kamatne stope, fiksne tijekom cijelog razdoblja otplate kredita, u prosjeku biti niže za jedan postotni bod u odnosu na njihove trenutačne razine, a kretat će se u rasponu od 2,8 do 3,1 posto, ovisno o modelu i ročnosti stambenog kredita. Dodaju i da će klijenti koji do kraja svibnja podnesu zahtjev za realizaciju stambenog kredita biti oslobođeni plaćanja troškova procjene nekretnine, a bit će im refundirani i troškovi javnog bilježnika koji se odnose na solemnizaciju ugovora o kreditu te ovjeru instrumenata osiguranja. Dodatno, klijenti koji u tom razdoblju realiziraju stambeni kredit bit će oslobođeni plaćanja naknade za vođenje tekućeg računa u razdoblju od 12 mjeseci.


– Ova pogodnost odnosi se jednako na nove klijente koji tekući račun otvore radi stjecanja statusa klijenta, kao i za sve postojeće klijente koji predaju zahtjev za novi stambeni kredit. Status klijenta klijenti mogu ostvariti u roku od tri mjeseca od ugovaranja kredita, tumače u Ersteu.




Nastavlja se, dakle, borba bankara za sve manje kreditno sposobnih klijenata, čiji bonitet pada kako cijene rastu. Kome nije rasla plaća, može dobiti sve manji kredit, jer mjesečno može »podnijeti« sve manju ratu. Ako se dakle uzme da je medijalna plaća oko 1.200 eura, odnosno još je i nešto niža, prema izračunu nekih banaka, takva plaća mjesečno ne može podržavati ratu veću od tristotinjak eura što znači da se primjerice na maksimalni rok od 30 godina može dobiti tek oko 65 tisuća eura kredita, i to uz uvjet da se nema nikakvih dodatnih zaduženja. U većim gradovima se za tu svotu uistinu teško može više išta pronaći.