Specijalist epidemiolog i voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci Branko Kolarić u razgovoru za naš list govori o borbi protiv epidemije korone tijekom turističke sezone, ali i o tome što nas čeka ujesen, kada se više neće moći tako puno boraviti na otvorenom.

Kako ocjenjujete mjere nekih zemalja prema njihovim građanima koji ljetuju ili su namjeravali ljetovali u Hrvatskoj?

– Svaka država temeljem procjene rizika importiranja zaraze iz drugih zemalja te štete od restriktivnih mjera, donosi takve odluke. U Hrvatskoj svjedočimo pogoršanju epidemioloških pokazatelja, a ovakve mjere od drugih država su nam dodatno upozorenje da trebamo učiniti napore na suzbijanju aktualnog rasta broja zaraženih osoba. I mi smo donosili slične mjere kada smo procijenili da nam je šteta od ograničavanja prekograničnog kretanja manja od rizika za porast broja zaraženih, posebno u vulnerabilnim skupinama.

Nema lažiranja

Jesu li strani državljani sigurniji od korone ako ljetuju u Hrvatskoj u privatnom smještaju i ne odlaze u noćne klubove, ili u svojim matičnim zemljama gdje se, na primjer, svaki dan javnim prijevozom voze na posao?

– Teško mi je generalno odgovoriti, ali posjećivanje noćnih klubova pokazalo se značajnim rizikom, što niti ne čudi, za stjecanje infekcije novim koronavirusom. Boravak na odmoru u Hrvatskoj, uz pridržavanje mjera socijalne distance, sigurno ima manji rizik za zarazu nego primjerice vožnja u javnom prijevozu, pogotovo bez zaštitne maskice.

Kako komentirate navode dužnosnika nekih od tih zemalja koji praktički optužuju Hrvatsku da lažira brojke novozaraženih kako bi spasila turističku sezonu?

– Nikako se ne slažem s takvim objedama: svakodnevno pratim rad laboratorija u zavodu u kojemu sam zaposlen i nema govora o lažiranju izvješća. Nisam vidio o kojim dužnosnicima se radi, no to im svakako ne ide na čast.

Jesu li mjere skraćivanja radnog vremena noćnih klubova dovoljne, odnosni ne bi li ih trebalo zatvoriti?

– Moguće je da će ih trebati i zatvoriti ako se ove mjere brzo ne pokažu učinkovitima. Teško je osigurati rad noćnog kluba u kojemu se ljudi trebaju pridržavati socijalne distance.

Što nas čeka ujesen?

– U kasnu jesen i zimu čeka nas sezonska pojava drugih respiratornih bolesti zbog kojih će se, uslijed simptoma kašljanja i kihanja, lakše prenositi i novi koronavirus. Vjerojatno će se dob zaraženih pomaknuti prema starijoj pa očekujemo i veći broj osoba s težom kliničkom slikom i lošijim ishodom bolesti. To bi moglo dovesti do povećanog opterećenja zdravstvenog sustava. Bilo bi lijepo da se prevarim u ovim očekivanjima.

Set obrazovnih mjera

Je li moguće da broj oboljelih počne padati nakon što završi turistička sezona i prestanu turističke migracije?

– Moguće je samo ukoliko kontakte zaraženih uspješno izdvojimo iz društva, tzv. samoizolacijom, u trajanju od 14 dana. To je preduvjet za zaustavljanje širenja epidemije. Nadam se da će epidemiološka služba i ovaj put biti uspješna u tomu. Ministar Beroš obećao nam je i pomoć u ljudskim resursima, najavljeno je angažiranje studenata medicine i novodiplomiranih liječnika.

Kolika je šansa da djeca školsku godinu započnu u klupama?

– Započet će u klupama, a vidjet ćemo kako će izgledati školska godina. Mjere će se prilagođavati lokalnoj epidemiološkoj situaciji. Donijet će se set mjera za sve obrazovne ustanove, a u slučaju pojave epidemije, bit će izrađene specifične mjere ovisno o situaciji. Postoji nekoliko modela koji bi mogli smanjiti rizik prijenosa, no ne želim prejudicirati odluke radne skupine ministarstva nadležnog za obrazovanje.

Ostavlja li koronavirus trajne posljedice po zdravlje onih koju su ga preboljeli?

– Dok nemamo dokaza da ne ostavlja, a takvih dokaza nemamo, ja računam i ponašam se kao da ostavlja. Stoga nisam pristalica zaraze zbog stvaranja kolektivnog imuniteta, već se nadam da će cijepljenje prekinuti pandemiju. Za neke zarazne bolesti znamo da imaju kroničan tijek ili da su povezane s nastankom malignih bolesti, primjer je infekcija HPV-om i rak vrata maternice. Ovu bolest proučavamo tek devet mjeseci i još nikako ne možemo isključiti pojavu kasnijih i trajnijih posljedica.

Reinfekcija i imunitet

Koliko traje imunitet onih koji su preboljeli koronu?

– I za ovo pitanje još prekratko poznajemo bolest da bih mogao precizno odgovoriti. Svakako se radi o nekoliko mjeseci ili možda koju godinu. Iznenadila je pojava reinfekcije u ljudi koji su se izliječili tek prije kojeg tjedna, no takvi su slučajevi ipak iznimka. Vjerujem da će osobe koje su preboljele COVID-19 ili su asimptomatski prokužene imati dovoljnu zaštitu od bolesti dok nam ne bude dostupno cjepivo.

Je li moguće da ćemo s koronavirusom živjeti još dugi niz godina, odnosno da će biti kao AIDS, bolest koja se jedino djelotvorno sprječava odgovornim ponašanjem?

– Mislim da je najvjerojatniji ishod da ćemo cjepivom zaustaviti ovu pandemiju. A da li će virus i dalje cirkulirati, kao primjerice virus gripe, ne mogu procijeniti, ali niti nije od presudne važnosti.

Kada bismo mogli imati prvo sigurno i djelotvorno cjepivo?

– Krajem ove godine, krajem studenog ili početkom prosinca, očekujemo registracije prvih cjepiva. Nakon toga je potrebno vrijeme za proizvodnju dovoljnih količina, tako da računam da bi u Hrvatskoj moglo biti dostupno polovinom proljeća 2021. godine.

Cijepljenje protiv gripe

Kako ocjenjujete objavu Rusije da imaju gotovo cjepivo?

– Ne mogu suditi, jer dokazi za to nisu dostupni znanstvenoj javnosti. Ako je tako, jako bi me veselilo, no čini se gotovo nemoguće da je u niti godinu dana od pojave bolesti novo cjepivo prošlo pretkliničko i sve faze kliničkog istraživanja. Vjerujem da imaju kvalitetno cjepivo koje je još u drugoj i trećoj fazi kliničkog istraživanja.

Je li moguće da bi ujesen mogli imati situaciju da maske budu obavezne i na otvorenom?

– Moguće je da će i na nekim mjestima na otvorenom biti preporučeno nošenje maski. Iskreno me čudi čuđenje oko ove preporuke: potrebno je održavati na otvorenom distancu od jednog metra s osobama s kojima se zadržavamo duže od 15 minuta. Ako to nije moguće, potrebno je staviti masku. Ne bih se ugodno osjećao da mi za kišnog dana u studenom, dok čekam autobus, neko kihne za vrat.

Koliko će cijelu situaciju dodatno zakomplicirati pojava sezonske obične gripe?

– Ljudi često svaku prehladu zovu gripom. Gripa je teška bolest uzrokovana virusom Influenzae. Onaj tko jednom preboli gripu, može ju dobro razlikovati od drugih viroza. Istodobna infekcija virusom gripe i koronom sigurno pogoršava simptome i povećava vjerojatnost lošijeg ishoda, pa u konačnici i smrtnog. Stoga će ove jeseni biti izrazito važno cijepiti se protiv gripe, a pogotovo za osobe starije životne dobi.