U mnogim poljoprivrednim trgovinama, prema riječima poljoprivrednika, nema dovoljno sjemenskog krumpira. Naime, europska industrija je u krizi zbog vremenskih neprilika prošle godine koja je bila druga najtoplija zabilježena u Europi.

Ekstremna suša dovela je do dramatičnog pada ukupne proizvodnje, kako merkantilnog, tako i sjemenskog krumpira. Utjecalo je to i na isporuku domaćim distributerima.

»Nema dovoljno sjemenskog krumpira u Europi, to je glavni razlog. Bio je oko 30 posto manji urod općenito, a onda naravno i sjemenskoga krumpira«, rekao je Josip Sedlaček iz tvrtke Solanum iz Jakšića koja se bavi organizacijom proizvodnje sjemenskog krumpira te njegovom distribucijom na području jugoistočne Europe.

Cijena krumpira je porasla, no on nikad nije bio jeftiniji. Zašto?

Cijena porasla 25 posto

Dodaje kako ga ove godine neće dobiti svi koji su ga naručili. Narudžbe su dolazile uvijek sredinom ili čak krajem ožujka, međutim zbog previsokih temperatura ljudi misle da ga treba sijati ranije.

»Narudžbe treba obaviti što prije. Mi ih zaključujemo do kraja prosinca za iduću sezonu. Kod nas je problem jer se većina javlja prekasno, čak u siječnju i veljači, kad već kreću isporuke«, poručuje.

Istaknuo je da su najzastupljenije sorte koje oni nabavljaju u Hrvatskoj opal, sorta za čips koju isporučuju našim čipsarama, te belmonda, labella, red lady i prada.

Cijene su ove godine veće za oko 25 posto od prošle godine, napominje Sedlaček, dodajući kako je kod njih trenutačno cijena sjemenskog krumpira oko 1,70 eura po kilogramu, ovisno o sorti, međutim svaka trgovina zatim određuje svoju maloprodajnu cijenu.

»Budući da 21 godinu radim taj posao, mogu reći da cijena sjemenskog krumpira nikad nije bila manja«, kaže ovaj distributer krumpira i pojašnjava zašto. Uvijek se uspoređivala cijena ovog krumpira u odnosu na onaj merkantilni. Za kilogram sjemenskog krumpira moralo se dati oko 4-6 kilograma merkantilnog, a ove godine njegova cijena je jako skočila, pa sada cijena iznosi oko jedan euro po trgovinama. Usporedno s time dolazimo do omjera oko kilogram i pol do dvije merkantilnog krumpira za kilogram sjemenskog.

»Tako gledajući, nikad jeftiniji nije bio«, zaključuje Sedlaček.

Foto: iStock

Problem u kalibražama

»Krumpira nema dovoljno u cijeloj sjevernoj Europi gdje se nalaze njegovi glavni proizvođači. Zastupamo Europlant iz Njemačke koja također ima taj problem, no imamo malo bolju situaciju nego s krumpirom koji dolazi iz Nizozemske«, potvrđuje Dražen Klier iz tvrtke Opal iz Slatine koja je generalni zastupnik i uvoznik za Hrvatsku, a nude različite sorte spomenute njemačke tvrtke, jednog od vodećih europskih proizvođača.

Isporuke kasne oko dva tjedna što, kaže, nije toliko strašno, a kupci su već davno počeli s nabavkom sjemenskog krumpira.

»Trenutačno je kod naših dobavljača veći problem u kalibražama nego u nedostatku sjemenskog krumpira. Smatram da će ipak do kraja sezone biti krumpira za sve«, poručuje Klier, navodeći da su im najzastupljenije sorte marabel i bella rosa.