ZAGREB – Glavni ekonomisti četiri najveće hrvatske banke prognoziraju rast realnog BDP-a u 2021. godini za 5,3 posto, a očekivanja su im još i veća za 2022. godinu u kojoj očekuju rast BDP-a od 5,5 posto, pokazuju HUB Izgledi objavljeni u ponedjeljak.

U publikaciji naslovljenoj “V-oblik oporavka: brzo 2021., još brže 2022.”, se napominje kako su ranija predviđanja da će trebati 2-3 godine za povratak na razine aktivnosti iz 2019. bila pretjerano pesimistična. Podsjećaju, naime, kako su u rujnu prošle godine glavni ekonomisti hrvatskih banaka isticali nevjericu u pogledu brzine izlaska iz krize izazvane pandemijom te kako u tome nisu bili usamljeni.

Europska komisija tada je predviđala pad gospodarstva europodručja po stopi od 8,7 posto, te postupan oporavak uz dostizanje razina gospodarske aktivnosti iz 2019. u toku 2022. U međuvremenu se pokazalo da je pad aktivnosti bio manji od očekivanja, gospodarski pad u europodručju 2020. iznosio je 6,5 posto, gospodarstvo SAD-a zabilježilo je manji pad 2020. i bilježi brži oporavak 2021., što utječe na cjelokupno svjetsko gospodarstvo.

“Hrvatsko gospodarstvo je u prošloj godini zabilježilo pad po stopi od 8 posto. Iako je riječ o najvećem godišnjem padu od 1993., kontrakcija je i u Hrvatskoj bila manja od očekivane”, ističu iz Hrvatske udruge banaka (HUB).

Ti su trendovi utjecali i na promjenu očekivanja glavnih ekonomista hrvatskih banaka.

“Medijalna vrijednost njihovih prognoza rasta realnog BDP-a za ovu godinu sada iznosi 5,3 posto, uz vrlo mali raspon prognoza – najveći pesimist očekuje rast po stopi od 5 posto, a najveći optimist po 5,6 posto. Medijalno očekivanje rasta za 2022. još je veće i iznosi 5,5 posto, pri čemu najveći pesimist ipak očekuje sporiji rast nego 2021. (4,9 posto) dok najveći optimist očekuje rast po stopi od 6 posto”, navode iz HUB-a.

Ekonomisti banaka očekuju da će sve komponente BDP-a dati doprinos oporavku, kao i da će se javni dug početi značajnije smanjivati tek sljedeće godine.

Struktura BDP-a

Tako se u strukturi BDP-a ističe doprinos oporavka osobne potrošnje po medijalnim stopama od 5,1 posto 2021. i 4,5 posto 2022., te investicija čije medijalno očekivanje rasta napreduje s visokih 8,6 posto 2021. na 13,3 posto 2022.

Iz HUB-a napominju kako ne treba zaboraviti i doprinos ukupnog izvoza po stopama od 18,2 posto 2021. i 13 posto 2022., u čemu važan doprinos daju i oporavak turizma i rast robnog izvoza.

“U takvim uvjetima prirodno je očekivati značajno smanjenje stope nezaposlenosti sa 7,4 posto 2021. na 6,7 posto 2022.”, navodi se.

Ekonomisti banaka očekuju da će se deficit proračuna opće države smanjiti s očekivanih 4,2 posto BDP-a ove na 3 posto BDP-a sljedeće godine, a to bi trebalo dovesti do smanjenja omjera javnog duga s 87,3 posto BDP-a ove na 84,2 posto sljedeće godine.

Među ekonomistima je provedena i anketa u kojem razdoblju očekuju najsnažnije utjecaje sredstava EU na gospodarski rast, pri čemu nitko nije spomenuo ovu godinu. To, kako se objašnjava, znači da utjecaj EU sredstava nije presudan u oporavku ove godine.

“Snažan utjecaj počinje od sljedeće godine, što će biti glavni čimbenik očekivanog ubrzanja rasta 2022.”, ističu iz HUB-a,.

Pritom napominju kako se očekivanja ekonomista donekle razlikuju u pogledu trajanja toga dodatnog impulsa rasta – dva očekuju trajanje snažnog impulsa rasta potaknutog EU sredstvima kroz dvije godine (2022.-2023.), dok dva smatraju da će se impuls produžiti na tri godine, do kraja 2024.

Inflacija i i kamatne stope

Glavni ekonomisti smatraju da će inflacija ostati pod kontrolom ispod 2 posto na godinu, pri čemu tek najveći pesimist očekuje porast cijena po stopi od 2 posto 2022. godine.

Što se tiče očekivanog trenutka uvođenja eura, jedan ekonomist ocjenjuje da će to biti u 2023. godini, drugi 2024., a dva se nisu mogla odlučiti i odgovorili su 2023. ili 2024.

Bez obzira hoće li Hrvatska uvesti euro 2023. ili 2024., približavanje europodručju kroz Europski tečajni mehanizam u koji je Hrvatska ušla u srpnju 2020. povećava ionako čvrstu korelaciju kretanja kamatnih stopa odnosno prinosa u Hrvatskoj i europodručju.

S time raste i važnost monetarne politike Europske središnje banke za kretanje prinosa na hrvatske državne obveznice i kamatne stope u Hrvatskoj.

Ekonomisti ne očekuju značajno povećanje prinosa do kraja 2022., što je u skladu s najavama iz ECB-a. Ipak, primjećuje se očekivanje vrlo blagog rasta tržišnih prinosa – riječ je o simboličnom očekivanju rasta za svega 0,1 postotnih bodova, što se može povezati s brzim gospodarskim oporavkom i većom inflacijom u usporedbi s razdobljem pandemije, navodi se uz ostalo u HUB Izgledima.

Inače, predsjednik HUB-ova kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je Alen Kovač iz Erste banke, a u njemu su i Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb, Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke i Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Najnovija anketa među njima provedena je tijekom lipnja ove godine.