Hrvatska će u ovoj godini imati stopu inflacije od osam posto, dok bi u sljedećoj godini ona trebala biti upola manja, odnosno četiri posto. Ipak, unatoč popuštanju, inflacija će u Hrvatskoj i dalje biti veća od prosječne stope u Europskoj uniji, prognoze su to glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoja Stojića, koji naglašava da ta veća stopa od prosječne u EU-u ne bi trebala biti iznenađenje s obzirom na to da su cijene usluga i dalje u Hrvatskoj 30 posto niže od prosjeka eurozone. Jednako tako Hrvatska bi trebala imati i iznadprosječne stope rasta BDP-a, ali i plaća.

– Iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na izvanredno brz oporavak realnih primanja zaposlenih ove godine, naročito u uslužnim sektorima, te izdašnijim kolektivnim ugovorima. Očekujemo nastavak bržeg rasta plaća u Hrvatskoj od gotovo sedam posto u odnosu na europodručje u kojemu će nominalni rast plaća iznositi oko četiri posto, navodi Stojić u svojim prognozama za sljedeću godinu.

Manji rast BDP-a

Što se tiče BDP-a, HUP-ova je prognoza da će on ove godine porasti za 2,3 posto, što je korekcija naniže u odnosu na ranije procjene o rastu od tri posto, a razlog je lošija poslovna klima u okruženju koja negativno utječe na proizvodnju i robni izvoz, kao i jenjavanje turističkog impulsa te podbačaj investicija. Stojić navodi i to da je rast hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu ove godine usporio skoro dva posto.

U 2024. godini rast će biti dva posto, u 2025. godini Stojić prognozira rast od 2,8 posto i smirivanje inflacije na 2,3 posto, ali upozorava i na to da bi Hrvatska, ako želi da njezini radnici imaju veće plaće, trebala poraditi na povećanju produktivnosti, reformama i poreznom rasterećenju.

– Posebnu pozornost valja usmjeriti na manjak radne snage te nužnost rasterećenja plaća. Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje najmanje 200.000 stranih radnika kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada. Iznimno je važno rasteretiti dohodak visokokvalificirane radne snage te promovirati njezino zapošljavanje kako bismo razinu produktivnosti po radnom satu podigli sa svega 68,4 posto prosjeka EU-a. U tom cilju Hrvatska bi ambicioznim rasterećenjem primanja visokokvalificiranih na razinu TOP 5 najkonkurentnijih članica EU-a mogla spustiti prosječni porezni klin za gotovo 10 postotnih bodova s 42 posto iz 2022., navodi Stojić. Upozorava i na to da su za održiv rast BDP-a na razini od tri posto u srednjem roku nužne reforme i uspješna apsorpcija EU fondova, znatno veća nego u financijskoj perspektivi 2014.-2020.

“A” kreditni rejting

Stojić ističe i to da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja srednjoistočne Europe koje popravljaju pokazatelje u javnim financijama te samo jedna od tri kojima u 2024. godini ne prijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita. Bolja fiskalna slika i snažna domaća baza investitora, poput mirovinskih fondova i stanovništva, pozitivno utječu i na troškove zaduženja, ali i na mogućnost da u sljedećoj godini Hrvatska dosegne “A” kreditni rejting, što bi dodatno poboljšalo uvjete zaduženja.

Stojić ističe da vodeći indeksi poslovne klime u Njemačkoj signaliziraju daljnji pad njemačke ekonomije, ali prognozira i stagnaciju u europodručju u 2024. godini. Navodi da je situacija u Njemačkoj akutna u prerađivačkoj industriji zbog slabije globalne potražnje, uz kolaps narudžbi od proljeća do danas, kao i pogoršanja cjenovne konkurentnosti zbog visokih cijena energenata i jačanja eura. Ipak, recesija za sada nije utjecala na zaposlenost zahvaljujući snažnoj potražnji za radom te rastu plaća, što u kombinaciji sa snažnim bilancama poduzeća, po njegovom mišljenju, sugerira “plitku” recesiju unatoč snažnom rastu kamatnih stopa. Iako njemački izvoz u Kinu pada, Stojić ističe da trgovina s Kinom gubi na važnosti u odnosu na SAD pa se s otpornošću američke ekonomije, što uključuje potražnju za europskim turizmom, pesimizam zbog Kine čini pretjeranim. Iako, suprotno kretanjima u europodručju, u SAD-u ubrzava rast BDP-a u drugoj polovini ove godine, u prvih šest mjeseci sljedeće godine Stojić očekuje snažno usporavanje tamošnje ekonomije pod utjecajem kumulativnog monetarnog stezanja, pogoršanja tržišta rada te usporavanja rasta osobne potrošnje.