Bolesti štitnjače su u porastu u razvijenim zemljama, a njihova učestalost raste i kad je riječ o poremećajima rada štitnjače, a i karcinomu štitnjače čija incidencija raste za oko pet posto godišnje. Kirurški dvojac iz KB Dubrava – Tomislav Novosel, svjetski autoritet za štitnjaču, te Drago Boščić, pročelnik Zavoda za bolesti uha, grla i nosa i kirurgiju glave i vrata KB Dubrava, već nekoliko godina podižu ljestvicu u kirurškom liječenju štitnjače, a pritom uspješno balansiraju između javnog i privatnog sektora.

Vrhunske tehnike

Tomislav Novosel svoje je iznimno znanje i iskustvo stjecano u najprestižnijim svjetskim medicinskim ustanovama pokazao lani, kad je u KB Dubrava pacijentici uspješno izvadio štitnjaču tešku dva kilograma. Kao mladi kirurg još je 2008. godine otišao na edukaciju u The Cleveland Clinic u Ohiu na odjelu endokrine kirurgije, a nakon primjene stečenih znanja u zagrebačkoj Klinici za tumore, gdje je radio narednih pet godina, pozvan je 2015. u njemačku regionalnu bolnicu Klinikum Bad Salzungen, gdje je osnovao i vodio Centar za štitnjaču i paratireoidne žlijezde.

U klinici u Clevelandu, po rangu drugoj u svijetu, svake godine provede barem dva tjedna, kako bi ostao u toku s vrhunskim kirurškim tehnikama. Minimalno invazivna kirurgija štitnjače ono je po čemu je Novosel poznat u Hrvatskoj i izvan njenih granica, pa je tako godinama na kongresima u njemačkoj klinici održavao live-operacije koje su pratile stotine njemačkih liječnika, uključujući i šefove bolnica, kako bi im prikazao svoju tehniku.

– To je poštedna operacija gdje se radi mali rez, a nakon nje se može javiti lagana bol grla, ili boli uopće nema. U većini slučajeva pacijenti uopće ne osjete bol. Operacija se radi bez drenaže, nema ni šava, već se na mjesto reza stavi tzv. kožno ljepilo, tako da se pacijenti mogu tuširati, čak isti dan nakon operacije, objašnjava Novosel. Ovakav se zahvat, osim u KB Dubrava, radi u jako malo ustanova u Hrvatskoj.

Operacija štitnjače spada u operacije visokog rizika, jer su tu dišni putevi, a ako dođe do krvarenja, to može biti opasno. Zato je, veli dr. Novosel, važno doći kod nekog tko je uspješan, tko operira 100 i više štitnjača godišnje, jer je vjerojatnost komplikacija tada svedena na minimum.

– Kirurgija je u neku ruku zanat. Imate svoju tehniku, uzmete nešto od drugih stručnjaka koje pratite i na temelju toga napravite neku svoju verziju minimalno invazivne kirurgije, objašnjava.

Glavna žlijezda

Štitnjača je glavna žlijezda koja regulira metabolizam u tijelu. Kad dođe do poremećaja njenog rada, to se odražava na metabolizam i utječe na sve organske sustave. Ako štitnjača ne radi kako treba, može doći do disbalansa koji utječe na kvalitetu života. U razvijenim zemljama, sedam od 10 žena ili tri od 10 muškaraca boluje od nekog oblika bolesti štitnjače. Često se razviju čvorovi koji mogu utjecati na hormonalni status, a tu je – veli Novosel – jako bitna ultrazvučna dijagnostika da se vidi ima li čvor neke suspektne karakteristike. Ako je potrebno, radi se citopunkcija pod kontrolom ultrazvuka i donosi odluka o eventualnoj operaciji. Zadnjih godina uočava se trend porasta pojave čvorova u štitnjači i porast zloćudnih bolesti štitnjače, a na taj porast djeluju ionizirajuće zračenje i ono što najviše muči zapadno društvo – stres. Stres je, kaže Novosel, jedan od najčešćih faktora koji uzrokuju poremećaj rada štitnjače. Na sreću, dijagnostika i kirurško liječenje toliko su uznapredovali da bez obzira na porast raka štitnjače, mortalitet ne raste.

Operacije štitnjače minuciozne su operacije koje nose neke opasnosti – od pareze živca odgovornog za pokretanje glasnice pa nadalje.

– Sve se čini da sačuvaš okolne strukture. U današnje doba ne dolaze nam često pacijenti s uznapredovalim bolestima: liječnici su verzirani, kad uoče simptome koji ukazuju na hiper ili hipo funkciju štitnjače, dosta rano upućuju pacijente na obradu. Tako imamo vrlo malo zapuštenih karcinoma štitnjače, to su uglavnom ljudi iz ruralne sredine, ili oni koji se plaše bolesti ili operacije pa negiraju vlastitu bolest, navodi dr. Boščić. Prije 20 godina je, prisjeća se, ženi s Murtera izvadio štitnjaču koja je bila velika poput pluća… »Imala je muža koji je bio nepokretan, nije ga imao tko njegovati, pa nije htjela ići u bolnicu. Nekad i takve priče dovedu ljude do kasne faze bolesti«, kaže. Ipak, ne sjeća se da mu je ijedan pacijent s karcinomom štitnjače umro.

Lokalna anestezija

– Operirao sam barem tisuću karcinoma štitnjače, a ne znam ni jednog pacijenta koji je umro od te bolesti. Statistike kažu da je izlječenje 98,5 posto. Taj karcinom nije ubojica, ako se na vrijeme operira i ako ne uđe u neke maligne forme, objašnjava Boščić.

Ovaj je kirurški dvojac u KB Dubrava uveo mnoge inovacije pacijentima na ruku, pa su tako u lokalnoj anesteziji operirali pacijenta koji nikako nije mogao biti uspavan. »Razgovarao sam s njime dok sam ga operirao, i rekao je da ga ništa nije boljelo, što je najvažnije««, veli Boščić.

Iako u KB Dubrava zbog opsega posla za to nemaju prilike, dva kirurga zahvate obavljaju u paru u privatnoj klinici u Zagrebu. Pacijenata koji im dođu na operaciju štitnjače nemaju mnogo, jer takav zahvat stoji oko 3.000 eura, što je za prosječnog hrvatskog pacijenta velika svota. Najčešći su im klijenti, kažu, pacijenti iz susjedne Bosne i Hercegovine koji ne vjeruju svojim liječnicima pa izdvoje novac da bi zahvat obavili u Hrvatskoj.

– Takvih je pacijenata malo, jer se kod nas relativno brzo dođe na red u bolnici. Ovdje dođu po kvalitetu, ističe Boščić. Neprocjenjivo je, dodaje, što njih dvojica mogu operirati skupa. »Važno je kad imaš iskusnog kirurga kraj sebe, kod bilo koje operacije čovjek može malo zapeti. Kirurgija je sva ista i sva različita. Nikad nemaš dva ista pacijenta i zato je važno da uz sebe imaš iskusno oko«, zaključuje. U privatnoj klinici u Sesvetama rade kompletnu dijagnostiku štitnjače, UZV, citopunkciju, regulaciju hormona štitnjače, operacije i postoperativno praćenje pacijenata. Ipak, ne operiraju teške pacijente koji zahtijevaju intenzivnu skrb.

Međunarodno priznati

Kirurški je dvojac međunarodno priznat, pa su tako obojica u ime Hrvatske pozvani u radnu grupu za karcinome štitnjače za zemlje Balkana i Crnog mora, koja na temelju istraživanja određuje smjernice liječenja. Kao pozvani predavači, iduće će godine gostovati u Bostonu na svjetskom kongresu za karcinom štitnjače. Dr. Novosel redovito je pozvani predavač Njemačke akademije za otoriniolaringologiju, a autor je ili koautor dvaju knjiga za zapadno tržište koje je radio u suradnji s kolegama sa Stanforda i Mayo Clinic te Harvarda.