ZAGREB – Kombinacija očekivanog rasta BDP-a od tri posto u ovoj godini i prosječne inflacije od čak 7,8 posto podigla je Vladina očekivanja od poreznih prihoda na 91,1 milijardu kuna. Vlada je svoje procjene s kraja prošle godine, kad su u pitanju ukupni porezni prihodi, korigirala za 3,2 milijarde kuna, a najveći dio tog iznosa otpada na povećanje prihoda od PDV-a. Nova procjena kaže da će prihodi od tog najizdašnijeg poreza biti 62,6 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi kuna u odnosu na izvorni plan. Ta stavka iz rebalansa proračuna najbolje govori kako će inflacija utjecati na novčanike građana, ali i na proračunske prihode, jer je Vlada niže procjene imala u trenutku kad je očekivala veći rast gospodarstva za ovu godinu i kad nije planirala smanjenje PDV-a na energente i hranu te kad nije znala da će donijeti tu mjeru koja znači 2,1 milijardu kuna manje prihode od PDV-a.

Veća očekivanja

– Projekcija prihoda od PDV-a temelji se na očekivanom kretanju osobne potrošnje, turističke aktivnosti, ali i rashoda opće države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi, navodi Vlada u obrazloženju proračuna, te i ona napominje da je u te projekcije uključila očekivane učinke provedenih poreznih izmjena, odnosno snižavanja stopa PDV-a.

Dakle, da nije bilo smanjenja PDV-a država bi, uz stopu rasta manju za gotovo trećinu, ostvarila četiri milijarde kuna veće prihode od PDV-a nego što je Vlada planirala u studenome prošle godine, kada je sve govorilo da će 2022. godina značiti nastavak dobrih trendova nakon što su anulirani negativni učinci pandemije. Rast cijena energenata i hrane te rat u Ukrajini smanjili su gospodarska očekivanja, ali ne i proračunske prihode koji, barem kad je u pitanju PDV, rastu velikim dijelom na krilima inflacije.

Istovremeno s rebalansom proračuna, na Vladi je u četvrtak usvojeno i izvješće o izvršenju proračuna za prošlu godinu iz njega je vidljivo da su lani ukupni porezni prihodi bili 83,6 milijardi kuna, što znači da država u ovoj godini očekuje 7,5 milijardi kuna više. Od PDV-a će, uz smanjenje stope na većinu prehrambenih proizvoda i na energente, prihod biti četiri i pol milijarde kuna veći nego lani.
Isti dokument otkriva i koliko je lani dvoznamenkasti rast gospodarstva i brzi oporavak nakon zatvaranja gospodarstva u pandemiju utjecao na porezne prihode, posebice na PDV. Ukupni su prihodi od tog najvažnijeg poreza u 2020. godini bili čak deset i pol milijardi kuna manji nego lani, a očekivanja od PDV-a su u ovoj godini veći prihodi za gotovo 15 i pol milijardi u odnosu na 2020. godinu.

Dobri rezultati

Dobri rezultati hrvatskih kompanija u prošloj godini podigli su i očekivane prihode od poreza na dobit. Vlada se nada da će u ovoj godini od tog poreza skupiti 9,3 milijarde kuna, a Vlada u svom dokumentu ističe da je to rast u odnosu na originalni proračun od 851,4 milijuna kuna te pojašnjava da je povećanje ove prihodne kategorije rezultat poslovanja poduzeća tijekom 2021. godine te uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2022. Tako će porez na dobit u državnu blagajnu donijeti gotovo jedak iznos kao i 2020. godine, kad je država ubirala plodove dobrog poslovanja iz 2019. godine. Lanjski su prihodi bili čak 1,4 milijarde kuna manji jer je u 2020. godini, na osnovi koje je taj porez i uplaćivan, imalo smanjenu dobit.

Gotovo 28 milijardi kuna doći će ove godine u blagajnu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od doprinosa, što je rast od čak sedam posto u odnosu na prvotni plan i za 11 posto u odnosu na prošlu godinu. Dobra je vijest da je to posljedica očekivanih dobrih trendova na tržištu rada, odnosno povećanja broja zaposlenih i rasta plaća. Loša je vijest da će rast plaća do kraja godine pojesti inflacija jer one u prosjeku rastu sporije od rasta cijena.