Vlada je jučer obvezala 15 tvrtki u kojima ima vlasništvo da 60 posto dobiti što su je ostvarili u prošloj godini uplate u državni proračun. U većini tvrtki država ima većinsko vlasništvo, ali u nekima je poput Ine manjinski vlasnik, ali i ta tvrtka će 60 posto dobiti koji državi pripada na osnovi njezinog udjela, nakon oporezivanja uplatiti u državni proračun.

Osim Ine, obvezu uplate dijela dobiti u državni proračun imaju još i ACI, Agencija Alan, Agencija za komercijalnu djelatnost, APIS IT, Državne nekretnine, Hrvatska pošta, HEP, Hrvatska lutrija, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, Janaf, Narodne novine, Odašiljače i veze i Plovput.

Planiran iznos

Vlada je u odluci napravila i nekoliko iznimki, pa će tako Agencija Alan u proračun uplatiti 100 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2019. godinu i ta će sredstva biti namjenski korištena za potrebe modernizacije i djelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Svu dobit, prema Zakonu o igrama na sreću, u proračun će uplatiti i Hrvatska lutrija i ta se sredstva koriste namjenski, a 60 posto udjela od dobiti koju uplati Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) bit će namjenski korištena za poboljšanje materijalnih uvjeta policijskih službenika.

U svojoj odluci Vlada obvezuje članove skupština i nadzornih odbora koji zastupaju Republiku Hrvatsku u trgovačkom društvu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojem Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica, da zahtijevaju da se dio dobiti nakon oporezivanja za 2019. godinu uplati izravno u državni proračun za 2020. godinu, razmjerno paketu dionica Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu.

Tako će, objasnio je ministar financija Zdravko Marić, država na ime udjela u dobiti i dividende u državni proračun ukupno dobiti iznos koji je i planiran prijedlogom državnog proračuna. Riječ je o 1,3 milijarde kuna, a država iz poduzeća u kojima je većinski vlasnik ili suvlasnik povlači dobit još od 2009. godine i na taj je način iz gospodarstva dosad povukla više od devet milijardi kuna. Ta je mjera 2009. godine donesena kao krizna, kad je proračun bio u velikom minusu, no nije se prekidala ni u dobrim godinama, a nastavlja se i u novoj krizi.

Bez kontrole cijena

Vlada je na svojoj jučerašnjoj sjednici odlučila i da više neće kontrolirati i ograničavati cijene prehrambenih i kozmetičkih proizvoda za svakodnevnu upotrebu, dok se iznimne mjere kontrole cijena i dalje primjenjuju za lijekove, medicinske proizvode, zaštitne maske, zaštitnu odjeću i opremu te dezinfekcijska sredstva.

Vlada je prvu odluku o kontroli cijena donijela u ožujku, a njezinu dopunu krajem travnja, a cilj je bio spriječiti negativne učinke promjene pojedinih cijena proizvoda, a time i mogućnosti monopolističkog određivanja cijena proizvoda za vrijeme epidemije koronavirusa.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić pojasnio je da se od iznimne kontrole sada izuzimaju prehrambeni i kozmetički proizvodi jer je opskrba stanovništva kroz maloprodajne lance redovita, nije bilo nestašice proizvoda na tržištu.

Napomenuo je ipak da u Hrvatskoj nije prestala ugroza od bolesti COVID-19 pa se izvorna odluka nastavlja primjenjivati na lijekove, medicinske proizvode, zaštitne maske, zaštitnu odjeću i opremu i dezinfekcijska sredstva.

Poslodavci i građani pridržavaju se propisanih mjera

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da je u Hrvatsku ušlo 100,713 turista u 24 sata koja su prethodila sjednici Vlade koja je održana jučer u 13 sati, a najviše je putnika iz Slovenije, Njemačke, Češke, Poljske i Austrije.

Što se tiče ostalih aktivnosti Stožera civilne zaštite, Božinović kaže da je u tjedan dana obavljeno 7.469 nadzora, posebice kad su u pitanju javna okupljanja, od čega su utvrđene 273 nepravilnosti, što je 3,65 posto.

– Poslodavci i građani se u najvećoj mjeri pridržavaju propisanih mjera, zaključio je Božinović.