ZAGREB – Svaka nova objava ažuriranih listi poreznih dužnika u Hrvatskoj pokrene raspravu kako je moguće da jedan čovjek ima i po nekoliko desetaka tvrtki, koje je osnivao jednu za drugom, ostavljajući svaku tvrtku u blokadi zbog dugova, među ostalima za poreze i doprinose i plaće radnika. Lista dužnika otkrila je i da je najveći dužnik u Primorsko-goranskoj županiji tvrtka u vlasništvu talijanskih vlasnika, koji su ujedno bili vlasnici i drugog najvećeg dužnika u Istarskoj županiji, o čemu je Novi list pisao u više navrata.

Na višestruke dužnike koji osim prevarenih radnika i države iza sebe ostavljaju i sporove na trgovačkim sudovima, jer i oni koji su s njima poslovali nastoje utjerati svoja potraživanja, upozorava se godinama, ali država bi konačno sada ipak trebala stati na kraj takvoj praksi. Iako hrvatsko zakonodavstvo kaže da bi onaj koji osniva novu tvrtku trebao biti bez poreznih dugova u svojim ostalim društvima ili u onima s kojima je povezan ili ima udio od barem pet posto, u praksi se to ne događa. Onaj tko osniva novu tvrtku obavezan je tek dostaviti izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da nema dugova s osnova poreza, doprinosa ili neto plaća radnika. Iako ta izjava za sobom povlači prekršajnu, pa i kaznenu odgovornost, njezina se vjerodostojnost kod upisa nove tvrtke ne provjerava. Izmjenama zakona o sudskom registru to bi se trebalo promijeniti i sudovi bi kod registracije svake nove tvrtke trebali provjeravati je li osnivač doista platio sve svoje obveze.

Ministarstvo pravosuđa i uprave najavilo je u svojom programu zakonodavne aktivnosti da će u prvom kvartalu ove godine pripremiti izmjene Zakona o sudskom registru, a kažu nam da su osnovali i radnu skupinu za izradu tog zakona te da je glavni cilj implementacija europskih direktiva, ali najavljuju i promjene koje se tiču jačih kontrola kod osnivanja tvrtki.

– Radna skupina još uvijek radi na izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, te se u okviru iste razmatraju sva relevantna pitanja kojima je cilj rasterećenje poduzetnika od administrativnih obveza, uključujući i način na koji bi sud mogao doći izravno do podataka o dugovanjima osnivača, odgovaraju na naš upit iz Ministarstva.

To zapravo znači da će se omogućiti da sudovi kod upisa nove tvrtke automatski provjere je li osnivač dao istinitu izjavu i je li doista u osnivanje novog društva krenuo bez duga prema državi za poreze i doprinose. U slučaju da se pokaže da netko ima dugove za javna davanja, njemu bi bilo onemogućeno osnivanje novog društva, a ako je priložio izjavu da nema dugovanja, snosio bi posljedice i za tu svoju laž. Pokušao je takav sustav prije gotovo desetljeće i pol uvođenjem OIB-a uspostaviti i tadašnji ministar financija Ivan Šuker, ali njegov prijedlog nije prošao. Čini se da bi sada, 15 godina kasnije i nekoliko desetka milijardi kuna zarobljenih u različitim sporovima, država ipak mogla učiniti prvi korak u zaustavljanju gomilanja dugova.