Je li na jugu hrvatskog jadrana na pomolu novi ekocid koji će katastrofalne posljedice imati na domaću marikulturu i u konačnici gastronomiju. Udruga Stonski školjkari obavijestila je javnost pismom u kojem ukazuje na problematiku lokacije i tehnologije odabrane za izgradnju novog Županijskog centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Lučinom razdolju.

Iako je riječ o lokaciji nedaleko Čepikuća, u teško prohodnom dijelu Dubrovačko-neretvanske županije vrlo blizu granice s Hercegovinom, jasno je da krški teren apsorbira nečistiće te ih kapilarnim sustavom podzemnih kanala dovodi do mora.

Ono što je uzbunilo malostonsku marikulturu je činjenica da se Lučino razdolje nalazi točno iznad jednog od najzanimljivijih i specifičnim školjkama najizdašnijeg hrvatskog prostora.

Golemi ekonomski potencijal kao i jedinstvena gastronomska delicija koju od otvaranja sezone, treću nedjelju u ožujku pa na dalje posjećuju tisuće i tisuće turista mogala bi otići u – nepovrat.

Najosjetljiviji organizmi

Školjke su naime najosjetljiviji morski organizam koji je izuzetno prijemčljiv za otrove tako da se konzumacijom takvih školjki može ozbiljno ugroziti zdravlje. Apel Udruge prenosimo u cijelosti.

“Udruga Stonski školjkari otvorenim pismom želi ukazati na problematiku lokacije i tehnologije odabrane za izgradnju novog Županijskog centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Lučinom razdolju u Dubrovačko-neretvanskoj.

Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske, nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te sva ostala tijela uključena u realizaciju ovog projekta da s krajnjom ozbiljnošću i pažnjom razmotre stavove koje ćemo iznijeti, a koji su u javnosti već višestruko isticani. Nažalost, do sada bez sluha nadležnih tijela.

U udruženju Stonski školjkari, koje okuplja uzgajivače školjaka Malostonskog zaljeva, čvrsto držimo da na svim razinama odlučivanja treba bez odlaganja poduzeti sve što je u našoj moći kako bismo ovaj posebni rezervat prirode u moru i područje ekološke jedinstvenosti i iznimne vrijednosti zaštitili od svih, i najmanjih, opasnosti te nastaviti raditi na oplemenjivanju ovog prostora kao jednog od punktova održivog razvoja s uistinu nepreglednim potencijalima za ekološku proizvodnju u moru i razvoj turizma na jednako održivim postavkama.

Mišljenja smo da se takva vizija razvoja ovog područja, a koja je u skladu s nacionalnim strategijama i planovima, u značajnom obimu sukobljava s lokacijom koja je određena za izgradnju kontroverznog županijskog Centra za gospodarenje otpadom.

Mnogi su aktivisti, ali isto tako i mnogi priznati znanstvenici za ekološka pitanja te istaknuti stručnjaci koji se bave krškim područjem nebrojeno puta u javnom prostoru, uključivo na svim do sada organiziranim javnim predstavljanima i raspravama, iznosili svoje bojazni o utjecaju koje bi budući CGO na lokaciji Lučino razdolje mogao imati na jedinstveni ekosustav Malostonskog zaljeva.

Nesagledive posljedice

Sve dodatno potvrđuje i niz problema koji se javlja u sličnim postojećim centrima za gospodarenje otpada u Hrvatskoj kao što je CGO Marišćina.

Svaki takav negativni utjecaj na zaštićeni rezervat prirode imao bi nesagledive posljedice na tisućljetnu tradiciju uzgoja školjaka koja je usko povezana s naslijeđem življenja na ovom području te je kao takva važna komponenta našeg nacionalnog identiteta.

Gospodo, školjkari Malostonskog zaljeva su u strahu da će zbog zagađenja iz CGO-a ostati bez mogućnosti za uzgoj školjaka, djelatnošću kojom su se prije njih bavile generacije njihovih predaka.

Izgradnja budućeg CGO-a planira se na terenu krša koji osigurava da sve ono što uđe u njegove podzemne tokove i mnogobrojne vrulje završi upravo u Malostonskom zaljevu. Krška morfologija ovog podneblja do sada je predstavljala prednost Malostonskog zaljeva, odnosno nutrijenti koje slatka voda donosi omogućavali su bujanje ekosustava.

Ne dopustimo da naše tisućljetne prednosti u budućnosti postanu uzročnici naše propasti. Osim lokacije, i sama tehnologija koja će se u CGO-u koristiti predstavlja rizike po zaštićeni ekosustav Malostonskog zaljeva, jer predviđa deponiranje velikog dijela otpada s područja cijele Dubrovačko neretvanske županije.

Opasnost od otpadnih voda

Ogromne kazete za deponiranje bit će izložene padalinama zbog čega će nastati velike količine onečišćenih otpadnih voda.

Vodonepropusnost u kršu nemoguće je osigurati pa će najmanje oštećenje uzrokovano probijanjem, slijeganjem ili potresom uzrokovati procjeđivanje zagađenih otpadnih voda u zaljev, a štetne tvari u zagađenoj vodi značile bi kraj Malostonskog zaljeva i školjkarstva kakovog danas poznajemo.

Stonski školjkari apeliraju da ovo bogatstvo i tradicija ne smiju biti ugroženi zbog loših odluka i jednako loših projekata te zastarjelih tehnologija. Stoga tražimo da sa neovisnim znanstvenim pristupom preispitate planiranu lokaciju i tehnologiju te pronađete kvalitetno rješenje koje će osigurati očuvanje posebnog rezervata Malostonskog zaljeva.

Naš interes je samo jedan i on je javan – zaštititi školjkare kao baštinike tradicije, a time i interes svih žitelja ovog kraja koji stoljećima žive od prirode i u skladu s prirodom.

Naša dužnost je za buduće generacije sačuvati najveće proizvodno područje školjkaša u Republici Hrvatskoj i Malostonsku kamenicu, jedinstvenu i posebnu, zaštićenu nacionalnom oznakom izvornosti, a ubrzo i oznakom izvornosti na razini Europske unije”, poručuju iz Udruge Stonski školjkari.