Reuters
Administracija novog američkog predsjednika Donalda Trumpa objavila je u ponedjeljak da će se Sjedinjene Države po drugi put povući iz Pariškog klimatskog sporazuma
povezane vijesti
WASHINGTON -Američki predsjednik Donald Trump obećao je u inauguralnom govoru zlatno doba Amerike, nekoliko minuta nakon što je po drugi put položio predsjedničku prisegu u iznimnom političkom povratku nakon dva atentata, osude za kazneno djelo i optužnice za pokušaj poništavanja poraza na izborima 2020.
“Zlatno doba Amerike počinje sada” rekao je Trump ističući da će pod njegovim vodstvom zemlja “cvjetati i biti poštovana”.
On je ustvrdio da mu je pobjeda dala mandat da preokrene “groznu izdaju američkog naroda”.
Administraciju bivšeg predsjednika Joea Bidena i njezino postupanje s migrantskom krizom osudio je rekavši da zemlja ima krizu “povjerenja” u vlastitu vladu.
Podsjećajući na pokušaj atentata koji je preživio tijekom kampanje poručio je da ga je Bog spasio da “učini Ameriku ponovno velikom” i zaključio da je dan njegove prisege – dan oslobođenja zemlje.
SAD se opet povlače iz Pariškog klimatskog sporazumaAdministracija novog američkog predsjednika Donalda Trumpa objavila je u ponedjeljak da će se Sjedinjene Države po drugi put povući iz Pariškog klimatskog sporazuma, ugrožavajući time globalne napore za suzbijanje globalnog zatopljenja. “Predsjednik Trump povući će se iz Pariškog klimatskog sporazuma”, stoji u priopćenju Bijele kuće. Sjedinjene Države, drugi najveći svjetski zagađivač iza Kine i povijesno najveći onečišćivač, napustile su Pariški klimatski sporazum u vrijeme Trumpova prvog mandata, ali ih je Joe Biden u svom vratio natrag. Pariški sporazum usmjeren je na ograničavanje globalnog zagrijavanja i borbu protiv klimatskih promjena. Njime su propisani ciljevi za smanjenje štetnih emisija, odnosno vlade su se složile da će ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijske razine kako bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena. |
Najavio je da će izvršnim naredbama koje namjerava potpisati početi obnova Amerike i “revolucija zdravog razuma”.
Proglasit će izvanredno stanje na južnim granicama i svi ilegalni ulasci bit će zaustavljeni te će početi deportacije ilegalnih migranata, što su okupljeni pozdravili pljeskom. Ponovno će uvesti antiimigrantsku politiku “ostani u Meksiku” i poslat će vojsku kako bi se “odbila pogubna invazija na zemlju”.
Narkokartele će proglasiti terorističkim organizacijama kako bi suzbio ulazak droge u zemlju, te je najavio žestoki obračun s kriminalom u zemlji.
Najavio je i promjenu energetske politike riječima: “Buši, baby, buši”.
Amerika će opet imati proizvodnju, uključujući automobilsku industriju i proizvoditi energiju koju će izvoziti širom svijeta, rekao je Trump.
Najavio je i uvođenje carina kako bi zaštitio standard Amerikanaca.
Rekao je i da će ograničiti programe poticanja raznolikosti, jednakosti i inkluzije i da će se priznavati samo dva spola, muški i ženski.
Trump je najavio i vraćanje na posao protivnika cijepljenja.
Jedan od njegovih poteza je promjena imena Meksičkog zaljeva u Američki kao i ponovna promjena imena najvišeg vrha Sjeverne Amerike iz Denali u Mt McKinley.
Donald Trump položio je u ponedjeljak u zgradi Kongresa prisegu kao 47. američki predsjednik.
Trump, koji je bio i 45. američki predsjednik, prisegu je položio pred predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom dvije minute iza podneva po lokalnom vremenu.
Prisegnuo je na dvije Biblije, osobnoj koju mu je poklonila majka 1955. i povijesnoj koju je na inauguraciji koristio predsjednik Abraham Lincoln 1861. godine.
Ceremonija se prvotno trebala održati ispred američkog Kapitola, no zbog hladnoće je premještena u rotondu Kongresa.
Prije Trumpa prisegu je položio potpredsjednik James David Vance.
Donald Trump položio je u ponedjeljak u zgradi Kongresa prisegu kao 47. američki predsjednik.
Trump, koji je bio i 45. američki predsjednik, prisegu je položio pred predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom dvije minute iza podneva po lokalnom vremenu.
Prisegnuo je na dvije Biblije, osobnoj koju mu je poklonila majka 1955. i povijesnoj koju je na inauguraciji koristio predsjednik Abraham Lincoln 1861. godine.
Ceremonija se prvotno trebala održati ispred američkog Kapitola, no zbog hladnoće je premještena u rotondu Kongresa, gdje će Trump održati i svoj inauguracijski govor.4
Prije Trumpa prisegu je položio potpredsjednik James David Vance.
Svečanosti su prisustvovali svi bivši američki predsjednici Bill Clinton, George Bush mlađi, Barack Obama. Ondje je, naravno, bio i donedavni predsjednik Joe Biden koji je do Kapitola stigao u istoj limuzini s Trumpom.
Prethodno su Biden i njegova supruga Jill nakratko ugostili Trumpa i njegovu suprugu Melaniju u Bijeloj kući.
Svečanost u rotondi Kongresa otvorio je operni pjevač Christopher Macchio pjesmom “Oh, America!”, a zagovor su predvodili njujorški nadbiskup kardinal Timothy Dolan i evangelički pastor Franklin Graham.
Niske temperature organizatore su prisilile da također odustanu od planirane povorke vojnih pukovnija, srednjoškolskih orkestara, ukrašenih platformi i skupina građana niz Pennsylvanijsku aveniju.
Parada će se sada odviti u sportskoj areni Capital One s 20.000 mjesta u središtu Washingtona.
Trump je najavio da će odmah nakon inauguracije potpisati niz izvršnih uredbi koje se tiču raznih pitanja, od okončanja vladinih programa za postizanje rodne i rasne raznolikosti na radnom mjestu do osiguravanja južne granice s Meksikom.
Dobro upućeni izvor kazao da Trump namjerava potpisati više od 200 izvršnih uredbi prvi dan mandata.
Tranzicijski tim novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa izdao je zahtjev za više od desetak visokih karijernih diplomata da odstupe sa svojih uloga, rekla su dva američka dužnosnika upoznata s tim pitanjem, budući da je novi predsjednik brzo krenuo u oblikovanje svoje vanjske politike i diplomatskog zbora.
Jedan od izvora rekao je da su svi dužnosnici na razini podtajnika i pomoćnika tajnika, što su ustvari čitave dvije razine dužnosnika pod državnim tajnikom, zamoljeni da odstupe.
Trump je obećao “očistiti duboku državu” otpuštanjem birokrata koje smatra nelojalnima, a promjene osoblja u skladu su s naporima za preuzimanje veće kontrole nad saveznom vladom širim od onih bilo kojeg modernog predsjednika.
Ni State Department ni Trumpov tranzicijski tim nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Trump će vjerojatno usvojiti snažniju vanjsku politiku, obećavši uspostaviti mir između Ukrajine i Rusije i dati više podrške Izraelu. Također se zalaže za manje uobičajene politike kao što je pokušaj da se Grenland učini dijelom Sjedinjenih Država i pritisak na NATO saveznike za veću potrošnju na obranu.
Diplomatska radna snaga koja poslušno provodi, a ne pruža otpor bit će ključna za postizanje njegovih ciljeva, kažu stručnjaci.
Marco Rubio, Trumpov izbor za državnog tajnika, tijekom saslušanja za potvrdu prošlog tjedna rekao je da je State Department “marginaliziran” i rekao da bi osoblje trebalo imati veću ulogu u postavljanju i provedbi vanjske politike.
Dok politički imenovano osoblje obično podnosi ostavke kada novi predsjednik preuzme dužnost, većina karijernih dužnosnika vanjske službe nastavlja iz jedne administracije u drugu, iako budući predsjednik ima pravo postavljati nove dužnosnike i na te položaje.
Mnogi diplomati od kojih je sada zatraženo da odstupe godinama su radili i u demokratskim i u republikanskim administracijama.
“Pažljivo pratim izvješća da su visoki diplomati zamoljeni da odstupe s rukovodećih uloga prije inauguracije”, rekla je senatorica Jean Shaheen, prva demokratkinja u Odboru za vanjske poslove Senata, u objavi od 19. siječnja.
“Ovi nestranački javni službenici imaju desetljeća iskustva služeći i pod republikancima i pod demokratima i ključni su za nacionalnu sigurnost SAD-a”, dodala je.
Kako bi se osoblje uskladilo s Trumpovim planom, tranzicijski tim postavio je mnoštvo “visokih dužnosnika ureda” da vode ključne urede ministarstva, razvoj događaja o kojem je prvi izvijestio Fox News, a potvrđen za Reuters.
Ulogu podtajnice za politička pitanja trebala bi preuzeti Lisa Kenna. Tim Lenderking, posebni izaslanik za Jemen, trebao bi preuzeti ured za pitanja Bliskog istoka i služiti kao privremeni najviši dužnosnik Ministarstva za Bliski istok, rekao je jedan od izvora.
Očekuje se da će Trump nominirati Joela Rayburna, koji je služio u State Departmentu i Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom njegove prve administracije, za pomoćnika tajnika za pitanja Bliskog istoka, rekao je drugi izvor.
Među onima koji su se povukli je John Bass, dosad vršitelj dužnosti podtajnika za politička pitanja za sve od Azije do Europe i Bliskog istoka, potom Geoffrey Pyatt, pomoćnik tajnika Ureda za energetiku i prirodne resurse Ministarstva, čija diplomatska karijera traje više od tri desetljeća te Daniel Kritenbrink, pomoćnik tajnika za istočnoazijska i pacifička pitanja i zapravo glavni azijski diplomat odjela.
Stigle prve čestitke
Prve čestitke američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji je položio prisegu u ponedjeljak stigle su među ostalima od ruskog predsjednika Vladimira Putina, ukrajinskog šefa države Volodimira Zelenskija, Europske unije i izraelskog premijera Benjamina Netanyahu.
Putin je rekao da je primio je na znanje Trumpove zahtjeve da se obnove izravni kontakti između Moskve i Washingtona i da se učini sve kako bi se spriječio treći svjetski rat.
“Svakako pozdravljamo ovakav pristup i čestitamo izabranom predsjedniku Sjedinjenih Država na preuzimanju dužnosti”, rekao je Putin.
Također je izjavio da je spreman nastaviti dijalog s novom američkom administracijom o sukobu u Ukrajini. Rusija je, rekao je, zainteresirana za dugoročni mir, a ne za prekid vatre kako bi se pregrupirali i kasnije nastavili neprijateljstva.
Trumpu je čestitao i Zelenskij, kazavši da se veseli “aktivnoj i uzajamno korisnoj suradnji”.
“Predsjednik Trump uvijek je odlučan, a politika mira kroz snagu koju je najavio pruža priliku za jačanje američkog vodstva i postizanje dugoročnog i pravednog mira, što je glavni prioritet”, rekao je Zelenskiy na X-u.
Europska unija nada se “uskoj suradnji” s novim predsjednikom pred “svjetskim izazovima”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, govoreći o “trajnoj snazi transatlantskog partnerstva”.
“Zajedno, naša društva mogu dostići veći prosperitet i ojačati zajedničiku sigurnost”, dodala je.
Netanyahu je čestitao Trumpu, obećavši “najbolje dane” odnosa između dviju zemalja u godinama koje dolaze.
“Najbolji dani našeg saveza tek dolaze,” rekao je u video poruci.
“Vjerujem da će ponovni zajednički rad dovesti savez između Sjedinjenih Država i Izraela do još većih visina”, dodao je.
Njemački kancelar Olaf Scholz zaželio je nastavak “dobrih transatlantskih odnosa” sa SAD-om, “najbližim saveznikom” Njemačke.
Britanski kralj Karlo poslao je osobnu čestitu Trumpu, objavila je Buckinghamska palača.
U poruci govori o “posebnom i trajnom odnosu između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a”.
Kanadski premijer Justin Trudeau također je čestitao novom američkom predsjedniku. “Jači smo kada djelujemo zajedno”, kazao je.
“Kanada i Sjedinjene Države održavaju najplodonosnije gospodarsko partnerstvo na svijetu i jedan su drugome najveći trgovinski partner”, podsjetio je šef kanadske vlade koji se boji da će američki predsjednik ostvariti prijetnju o uvođenju carina od 25 posto.
