Ruski napad na Ukrajinu na početku je izazvao snažan skok rasta cijena sirove nafte koja je u četvrtak probila granicu od stotinu dolara po barelu, da bi se do kraja tjedna cijena ipak spustila na nešto više od devedeset dolara po barelu, no iz Ine poručuju da poteškoća s opskrbom domaćeg tržišta ne bi smjelo biti, čak i ako se obustavi isporuka ruske nafte Europi.

Situacija na tržištu prirodnog plina i sirove nafte, bez obzira na lagani pad cijene i na ruske najave da neće prekidati opskrbu europskog tržišta ovim energentima, i dalje će biti izuzetno neizvjesna, a u krajnjem slučaju, uslijed sankcija Rusiji, može doći do prekida opskrbe plinom i naftom iz te zemlje, što će izazvati nestašicu, a time i neminovno povećanje cijena nafte i plina s drugih tržišta.

Nacionalnoj naftnoj kompaniji Ini uputili smo upit kako se rusko-ukrajinski sukob u ovom trenutku odražava na opskrbu domaćeg tržišta naftom, kao i što će se događati u slučaju da stane dotok ruske nafte prema Europi, u smislu sigurnosti opskrbe domaćeg tržišta naftnim derivatima.

S obzirom na divljanje cijena plina u zadnjih više od pola godine, čak i bez obzira na ruski napad na Ukrajinu, a pogotovo u trenucima kad prijeti mogućnost obustave isporuke ruskog plina tržištima EU-a, zanimalo nas je može li i kako Ina povećati proizvodnju plina s domaćih polja, kako onih već postojećih tako i novootkrivenih u zadnjih nekoliko godina.

Dobar strateški položaj

Iz Ine odgovaraju da poteškoća s opskrbom derivatima ne bi trebalo biti, jer jedina domaća rafinerija, ona u Rijeci, prerađuje samo tipove lake nafte koju Ina kupuje na mediteranskom tržištu.

– Nafta tipa Ural koja se proizvodi na ruskim poljima ne spada u tu kategoriju, stoga ne očekujemo poremećaje u opskrbi Rafinerije nafte Rijeka, kao ni poremećaje u opskrbi naših kupaca, odgovorili su iz Ine na pitanje o sigurnosti opskrbe naftnim derivatima.

No, budući da riječka rafinerija ne proizvodi još od listopada prošle godine i hrvatsko je tržište u ovom trenutku posve ovisno o uvozu, zanimalo nas je kad će rafinerijska proizvodnja biti pokrenuta.

– Pokretanje rafinerije je planirano za početak travnja. Neovisno o tome, opskrba tržišta je osigurana. Humanitarni i geopolitički izazovi mogu utjecati na globalna gospodarstva i tržišta u smislu povećanja cijena materijala, inflacije i nestabilnosti na tržištu, odgovaraju iz Ine, uz napomenu da ne očekuju ni izravne izazove s provedbom projekta unapređenja Rafinerije nafte Rijeka, odnosno izgradnje postrojenja za preradu teških ostataka nafte, vrijednog gotovo četiri milijarde kuna koji bi trebao biti završen do kraja 2024. godine.

Inače, naftni stručnjaci ističu da bi položaj riječke rafinerije na moru, u slučaju prekida isporuke ruske nafte Europi, trebao biti prednost jer, za razliku od nekih kopnenih rafinerija, u Rijeku se nafta može brodovima dopremati iz čitavog svijeta.

Uz to, Janafovim naftovodom, sirova nafta se može otpremati i prema MOL-ovim rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj. Strateški položaj ipak malo znači ako rafinerija ne proizvodi, a sadašnji prekid trajat će gotovo pola godine, pri čemu MOL-ove rafinerije rade praktički punim kapacitetom, a izostanak proizvodnje u slučaju bitnog pogoršanja situacije može itekako utjecati na energetsku suverenost Hrvatske.

Što se tiče povećanja proizvodnje prirodnog plina, kojega je Ina lani proizvela u količini od oko 800 milijuna kubnih metara, što je gotovo 30 posto domaće potrošnje, iz kompanije ističu da kontinuirano ulažu u istraživanje i proizvodnju nafte i plina te će to nastaviti činiti i u idućem razdoblju.

Domaća proizvodnja

– Samo u posljednjih pet godina kompanija je u aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina investirala tri milijarde kuna, što je rezultiralo ublažavanjem očekivanog pada proizvodnje na postojećim poljima u Hrvatskoj.

U tom razdoblju ispunjeni su svi ugovoreni uvjeti na istražnom području Drava-02, što je rezultiralo komercijalnim otkrićem plinskog ležišta pokraj mjesta Severovci i manjim nalazištem nafte kod mjesta Jankovac koji će u sljedećem razdoblju biti privedeni proizvodnji, ističu iz Ine.

Dodaju da su pokrenuli i kampanju na sjevernom Jadranu te se, upravo ovih dana, privodi kraju spajanje dviju novih plinskih bušotina, nakon čega će one biti puštene u proizvodnju s postojećih platformi, uz planirano pokretanje proizvodnje na nekoliko novih plinskih polja na kopnu.

– U sljedećem razdoblju planirana je izrada još nekoliko bušotina i ovisno o rezultatima potencijalna izgradnja novih plinskih platformi. Također, pokrenute su aktivnosti privođenja proizvodnji plinskog polja Zalata-Dravica koje se prostire i na području Mađarske.

Sav plin dopremat će se na Objekte prerade Molve, odakle će dalje ići hrvatski plinski sustavi prema domaćim potrošačima. INA intenzivno provodi i aktivnosti istraživanja. Na istražnom području Drava-03 lani je provedeno 3D seizmičko snimanje podzemlja na površini od 600 četvornih kilometara, što je najveće izvedeno pojedinačno snimanje u Republici Hrvatskoj.

Isto istraživanje provedeno je i u Međimurju na površini od 150 četvornih kilometara, u sklopu ugovora za istražno područje Sjeverozapadna Hrvatska-1. Uz to, lani su odrađena magnetotelurska mjerenja na području istražnog područja Dinaridi-14.

Nakon analize snimljenih podataka uskoro počinje i izrada novih istražnih bušotina na navedenim područjima. Kompanija snažno ulaže i u razradne projekte čiji je cilj povećanje proizvodnje nafte i plina na postojećim poljima.

Tako se u okviru Ininih projekata revitalizacije postojećih polja na kopnu izrađuju nove bušotine, a uz to provode se druge kompleksne aktivnosti koje pridonose povećanju proizvodnje poput stimulacija, kapitalnih remonta bušotine i slično.

Svi ti Inini projekti imaju za cilj nadomjestiti proizvodnju, od čega koristi može imati ne samo kompanija, nego i lokalne zajednice i hrvatsko društvo u cjelini, zaključuju u Ini.