Partneri u projektu »Dolina vodika Sjeverni Jadran« (NAHV) koji okuplja 37 tvrtki i institucija iz Slovenije, Hrvatske i talijanske autonomne regije Furlanija-Julijska krajina, u idućih će nekoliko godina razviti inovacijske pilot-projekte te projekte za proizvodnju ukupno više od pet tisuća tona zelenog vodika, dobivenog uz korištenje energije iz obnovljivih izvora, što je velik korak u razvoju zelenih tehnologija i zelene budućnosti cijele regije.

Konzorcij partnera iz triju zemalja u srpnju ove godine je u Italiji potpisao ugovor s organizacijom Clean Hydrogen Partnership o sufinanciranju projekta »Dolina vodika Sjeverni Jadran« s čak 25 milijuna eura bespovratnih sredstava, kao prva transnacionalna dolina vodika u EU-u, koja spaja dvije zemlje i jednu regiju. U konzorciju značajnu ulogu imaju tvrtke, znanstveno-istraživačke institucije i državna tijela iz Hrvatske. Riječ je o ukupno šest tvrtki: Indeloop, tvrtka u sastavu DOK-ING grupe, Maritime Center of Excellence, Dilj iz NEXE grupe, Gitone Kvarner, ACI i Active Solera, te tri znanstveno-istraživačke ustanove: Sveučilište u Rijeci, zajedno s Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, Fakultet strojarstva i brodogradnje zagrebačkog Sveučilišta te Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, uz Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kojima će od ukupnog iznosa biti dodijeljeno 7,4 milijuna bespovratnih sredstava.

Lanac vrijednosti

Provedba ovog projekta u okviru programa Horizon Europe započela je 1. rujna ove godine, projekt će trajati 72 mjeseca, a sadržava sedamnaest pilot-projekata na sva tri partnerska teritorija. Koncept projekta obuhvaća cijeli lanac vrijednosti obnovljivog vodika, od njegove proizvodnje, skladištenja i distribucije do krajnje upotrebe u različitim sektorima, prvenstveno industriji te kopnenom i pomorskom prometu. Projekt je dobio najveću ocjenu od svih vodikovih projekata koji su prijavljeni na poziv, a Europska komisija ga je istaknula kao vodeću inicijativu takve vrste u Uniji.

Kao jedan od najvažnijih ciljeva projekta sudionici ističu stvaranje tržišta obnovljivog vodika, kako u pogledu potražnje, tako i u pogledu ponude, što bi ga učinilo konkurentnim energentom budućnosti. Uvođenjem naprednih tehnologija za iskorištavanje vodika te razvojem znanja i infrastrukture, projekt slijedi i druge ključne ciljeve europskog Zelenog plana. To se, ističu partneri u projektu, posebno odnosi na dekarbonizaciju glavnih industrijskih sektora, poput proizvodnje čelika i cementa, kao i na održiva transportna rješenja za smanjenje ugljičnog otiska. Na ovaj način projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran započinje stvaranje cjelovitog ekosustava za prelazak na korištenje obnovljivog vodika koji uključuje proizvodne i uslužne djelatnosti za potrebe kućanstava i građana, čime se stvaraju i radna mjesta budućnosti, uz planiranje potrebnih vještina i kompetencija.

U projektu Dolina vodika Sjeverni Jadran posebno istaknutu ulogu imaju sveučilišta i fakulteti iz tri zemlje, pa tako u njemu, uz riječko i splitsko sveučilište sudjeluju i sveučilišta iz Trsta i Ljubljane, a njihova je prvenstvena uloga u projektu, objašnjava Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, briga o monitoringu implementiranih vodikovih tehnologija kako bi se moglo objektivno ocijeniti učinkovitost i optimizirati nove i inovativne procese u povezanim industrijama.

Razvoj istraživanja

– Također ćemo posebnu pažnju usmjeriti na razvoj mikrokvalifikacija iz vodikovih tehnologija koje će zatim biti ponuđene, kako studentima povezanih studija, od strojarstva i elektrotehnike do pomorstva, tako i inženjerima koji već rade u tim sektorima i koji nestrpljivo čekaju mogućnosti usavršavanja u ovim temama. Te mikrokvalifikacije bit će ponuđene ne samo studentima sveučilišta na području provedbe projekta, već i za tri europska sveučilišna saveza u kojima smo partneri, konkretno studentima YUFE saveza u slučaju Sveučilišta u Rijeci. Brinut ćemo se za razvoj istraživanja u tom području i nastojati međusobno umrežiti mlade znanstvenike – doktorande i poslijedoktorande, pogotovo zato jer se radi o izrazito interdisciplinarnim istraživanjima, a k tome i temeljnima i primijenjenima. Radit ćemo na podizanju svijesti i razumijevanju toga što nove vodikove tehnologije donose građanima. Odgovorni smo i za istraživanja društvenih i ekonomskih promjena koje će razvoj vodikovih dolina donijeti. Sveučilište u Rijeci značajno je posvećeno djelovanju u zajednici, što naravno uključuje i suradnju s gospodarstvom. U ovom trenutku, Sveučilište je pored partnerstva u NAHV projektu, voditelj European Digital Innovation Hub Adria (EDIH Adria) te partner u INNO2MARE projektu, koji su fokusirani na inovacije u digitalnom, odnosno u pomorskom sektoru. Dodatno razvijamo suradnju s Graz University of Technology koji je vrhunsko sveučilište upravo u interdisciplinarnim i primijenjenim istraživanjima, te smo jedan od pokretača i partnera Maritimnog inovacijskog klastera MARINN u našoj županiji, kaže Samaržija.

I ostali partneri imaju svoja unaprijed određena zaduženja i uloge u realizaciji projekta, tako će tvrtka Indeloop biti zadužena za instalaciju elektrolizatora za proizvodnju zelenog vodika, s kapacitetom godišnje proizvodnje od oko 80 tona.

– Jedan od specifičnih ciljeva bit će spajanje elektrolizatora s obnovljivim izvorima energije poput sunca, osiguravajući zelenu i održivu proizvodnju. Osim toga, opsežno ćemo ispitati potencijal za proizvodnju vodika kroz metode termokemijske pretvorbe otpada koji se ne može reciklirati, što može otvoriti nove proizvodne putove, istovremeno omogućavajući održivo rješavanje problema gospodarenja otpadom. U ovoj fazi, ciljana godišnja proizvodnja je tisuću tona, objašnjava tehnička direktorica Indeloopa Danica Maljković.

Regionalna integracija

U projektu sudjeluju i dvije tvrtke iz Lürssen grupe – Maritime Center of Excellence i Gitone Kvarner.

– Ponosna sam što smo dio ove značajne inicijative i što ćemo od samog početka sudjelovati u stvaranju lanca vrijednosti vodika u regiji. Ova suradnja ne samo da potvrđuje našu predanost održivim rješenjima, nego također naglašava važnost regionalne integracije u budućim energetskim projektima. Ono što je bitno za Hrvatsku jest da ćemo kroz ovaj projekt dobiti Regionalni centar za vodik, a članice Lürssen grupe intenzivno će raditi i na projektu razvoja i opremanja plovila na vodikov pogon, kazala je direktorica tvrtke Maritime Center of Excellence Teuta Duletić.

ACI d.d., prema riječima Josipa Ostrogovića, člana uprave za investicije, marketing i maloprodaju te tvrtke, planira isporučiti rješenje za održivi morski turizam kroz nove energetske koncepte s proizvodnjom vodika i korištenjem vodika u višesektorskom pristupu na transnacionalnom teritoriju.

– Četrdeset godina duga tradicija, kao i kontinuirano implementiranje visokotehnoloških rješenja usmjerenih na održivi razvoj, energetsku učinkovitost te zelenu tranziciju poslovanja, prometnuli su ACI u logičnog partnera u projektu »Dolina vodika Sjeverni Jadran«. Prepoznali smo potencijal čistog vodika kao faktora koji može transformirati energetsku infrastrukturu i poslovanje te me veseli što sudjelovanjem u procesu, zajedno s partnerima, otvaramo vrata prema održivoj i čistoj budućnosti, ističe Ostrogović.

Tvornica crijepa Dilj iz Vinkovaca, koja je dio poslovnog sustava regionalnog proizvođača građevinskog materijala NEXE Grupa, želi proizvoditi i koristiti vodik kao djelomičnu zamjenu za prirodni plin unutar peći u tvornici crijepa.

– U skladu sa Strategijom NEXE Grupe, a koja se primarno fokusira na energetsku i zelenu tranziciju svog poslovanja, zeleni vodik kao čisti energent zasigurno otvara perspektive u budućnosti. Sudjelovanje u projektu Dolina vodika Sjeverni Jadran važno nam je kako bismo razvijali projekt proizvodnje i korištenja vodika u proizvodnji crijepa i doveli ga u fazu spremnosti za apliciranje projekta za sufinanciranje. Naime, iznosi očekivanih investicija u ovom projektu su visoki i nadamo se značajnom sufinanciranju kako bi se ova inicijativa mogla ostvariti, a sudjelovanje u konzorciju Dolina vodika Sjeverni Jadran i sredstva koja je Dilj d.o.o. ostvario kroz ovaj projekt važna su pretpostavka za razvijanje projekta upravo u tom smjeru, ističu iz tvrtke Dilj d.o.o. Vinkovci.

Projekt na Cresu

Ana Odak, članica Uprave Gitone Kvarner ističe kako će tvrtka, zajedno sa Sveučilištem u Rijeci raditi na razvoju Regionalnog centra za vodik.

– Cilj nam je educirati i stvoriti stručnjake i inženjere budućnosti. Obrazovanje u ovom području mora biti interdisciplinarno, baviti se ne samo potrebnim STEM znanjem, već i financijskim i društvenim aspektima promjena koje će nove vodikove tehnologije donijeti. Zajedničkim snagama želimo postaviti temelje za održivu energetsku budućnost naše regije i pozicionirati Kvarner kao vodeći centar za istraživanje vodika u regiji, izjavila je Odak.

Na otoku Cresu će se, kroz prvi takav projekt tvrtke Active Solera u Hrvatskoj, prema riječima Ivane Jukić, direktorice tvrtke, inovativnom tehnologijom ukupni nereciklabilni otpad i biomasa transformirati u čisti vodik.

– Riječ je o količini dovoljnoj da se osigura četvrtina ukupne potrošnje energije na otocima Cres i Lošinj i to bez štetnih emisija. Zajedno stvaramo ekosustav gdje čista energija i transport nisu samo opcija, nego norma. Naša motivacija u Soleri nikad nije bila isključivo poslovna, polazimo od sebe i naše djece, kakav svijet im želimo ostaviti. Mi želimo društvo koje razumije, cijeni i bira vrijednost održivog i pametnog gospodarenja otpadom za čišću budućnost, ističe Jukić.

Važno transportno čvorište

Snažan zamah proizvodnji i korištenju vodika u Hrvatskoj trebala bi potaknuti i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kojim je do kraja 2026. godine predviđena izgradnja najmanje šest punionica vodika za osobne automobile, autobuse i teški transport, kao i instalacija elektrolizatora kapaciteta 10 MW za proizvodnju obnovljivoga vodika, stavljanje u promet 70 autobusa na alternativni pogon koji će koristiti vodik i baterije te sufinanciranje nabave 2.000 novih automobila s tom vrstom pogona. Procjenjuje se da Hrvatska sa svojim potencijalom proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, koji je značajno veći od potreba domaćeg tržišta, može postati jedan od važnijih proizvođača zelenog vodika, a zbog svog geostrateškog položaja i važno transportno čvorište za ovaj energent budućnosti.