ZAGREB – Slučaj Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, o molbi za pomilovanje o kojoj će predsjednik Zoran Milanović uskoro donijeti odluku, korijene ima u 2014., kada je Vrhovni sud potvrdio njihovo izručenje Njemačkoj. Ali, novi predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić sada najavljuje preispitivanje sudske prakse prema kojoj Hrvatska, temeljem Europskog uhidbenog naloga, izručuje članicama Europske unije i svoje državljane, počinitelje kaznenih djela za koja je, prema nacionalnom zakonodavstvu, nastupila zastara.

Ako bi u vezi s tim došlo do promjene stava Vrhovnog suda, to bi značilo da su dvojica nekadašnjih dužnosnika Službe državne sigurnosti, osuđeni u Njemačkoj kao nalogodavci i organizatori ubojstva Stjepana Đurekovića, zapravo izručeni zbog pogrešne interpretacije instituta Europskog uhidbenog naloga i protuzakonito. Na to je i 2014. upozoravalo više istaknutih pravnih stručnjaka, kao i Državno odvjetništvo koje se Vrhovnom sudu žalilo na izručenje jer je do zastare za Đurekovićevo ubojstvo u Hrvatskoj došlo 1998., ali bezuspješno.

Ustaljena rješenja

– S obzirom na postojanje tako velikih razilaženja u tumačenju, to se mora riješiti. Nevisno o tome što je Vrhovni sud prethodno zauzeo stav. Nastojat ću što prije, ali nisam siguran da će to biti moguće i prije ljeta, sazvati sjednicu Vrhovnog suda, na koju bih pozvao i predstavnike DORH-a i pravne stručnjake, rekao nam je jučer Dobronić, čiju je inicijativu koja se tiče primjene EUN-a prvi objavio Jutarnji list.
Dobronić je već u programu s kojim je sudjelovao u javnom pozivu za predsjednika Vrhovnog suda napisao da »nije moguća nikakva posebna hrvatska praksa, koja bi u primjeni prava EU-a bitno odstupala od prakse ostalih zemalja članica«, ali danas kaže da nema definirano konačno stajalište o temi o kojoj će Vrhovni sud iznova raspravljati.

– Priklonit ću se zaključku većine, ne želim ništa prejudicirati, a nisam se niti dosad ovim posebno bavio. No, generalno je moj stav da Hrvatska mora biti neoriginalna i vjerno kopirati dobra, ustaljena rješenja iz Njemačke, Austrije, Francuske… Bez ikakvih bitnih odstupanja u tome. Ako glavne države članice Europske unije postupaju na jedan način, nema razloga da Hrvatska postupa drukčije, bilo na razini propisa, bilo u praksi. Europski uhidbeni nalog je dokument koji na identičan način obvezuje sve članice, zaključuje predsjednik Vrhovnog suda.

Namjera mu je na spomenutu sjednicu pozvati i Zlatu Đurđević, koja već godinama objašnjava da, primjerice, Hrvatska izručuje Njemačkoj svoje državljane premda su kaznena djela za koja ih se traži otišla u zastaru, a da se Njemačka ponaša upravo suprotno. Kada je prošle godine predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta bila kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, HDZ i ostali koji su u Saboru bili protiv njezinog izbora tvrdili su da ne mogu dići ruku za nju jer je svojedobno bila protiv izručenja Perkovića i Mustača. Zato je ona tada sročila priopćenje u kojem je još jednom pojasnila svoju poziciju u odnosu na primjenu Europskog uhidbenog naloga.

Zaštićeniji u Njemačkoj

»Pravno shvaćanje Vrhovnog suda prema kojem su hrvatski sudovi dužni predavati hrvatske državljane državama Europske unije za kaznena djela koja su u Hrvatskoj zastarjela, teško narušava suverenitet hrvatske države jer se suverena volja naroda izražava u donošenju i poštovanju vlastitih zakona i zaštiti vlastitih građana od stranih represivnih tijela. Hrvatska akademska zajednica smatra da se radi o pogrešnom pravnom shvaćanju i da praksa primjene Europskog uhidbenog naloga u Hrvatskoj krši temeljne ustavne garancije građana Hrvatske (Davor Derenčinović, Petar Novoselec, Igor Martinović, Ivo Josipović, Elizabeta Ivičević Karas, Zoran Burić), a isto smatraju i drugi stručnjaci (Josip Čule, Danka Hržina, Miljenko Giunio, Tomislav Sokol)«, napisala je Zlata Đurđević.

Događa se to da, naglasila je, hrvatski sudovi predaju hrvatske državljane za kaznena djela koja kod nas policija i Državno odvjetništvo, zbog zastare, više ne mogu progoniti. »Tako su hrvatski državljani bolje zaštićeni u Njemačkoj nego u Hrvatskoj, jer njemački sudovi redovito odbijaju izvršiti uhidbene naloge hrvatskih sudova zbog nastupanja zastare kada se radi ne samo o njemačkim, već i državljanima drugih članica EU-a, uključujući i Hrvatske, na primjer u slučaju Rilović«, ocijenila je Zlata Đurđević na osnovi komparativne analize primjene Europskog uhidbenog naloga širom EU-a. Zvonimira Rilovića je Njemačka 2014. odbila izručiti Hrvatskoj jer je za kazneno djelo financijskih malverzacija, za koje je on 2012. bio optužen u Splitu, u Njemačkoj u vrijeme kada su za njega dobili EUN, već nastupila zastara.