ZAGREB – Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić rekao je, tijekom rasprave o izmjenama Zakona o  terminalu za ukapljeni prirodni plin, da opskrba plinom u Hrvatskoj neće doći u pitanje istaknuvši i da je podzemno skladište plina Okoli puno gotovo sto posto.

“Mi smo, što se tiče sigurnosti opskrbe, u redu”, rekao je Milatić u Hrvatskom saboru nakon što je Anka Mrak Taritaš (Glas) upozorila da se zbog rata u Ukrajini treba brinuti o svim procesima opskrbe koji su se desili u Europi i svijetu.

Uskoro i trajekti na električni pogon

Ističući da nisu zaboravili zelenu agendu, Milatić je rekao da u pomorskom prometu pripremaju natječaje gdje će i jedan dio brodova, posebice trajekata na kraćim linijama, ići na električnu energiju budući da, kako je naveo, 40 posto svih zagađenja u zraku na području priobalja proizvodi pomorski promet.

Milatić je, na upit HDZ-ovog Mire Totgergelija šta bi ove zime da nemamo LNG terminal, odgovorio da bi strepili hoće li se zatvoriti dobavni pravac s istočnog ili sjevernog dijela. No, dodao je, ovako smo je proveli prilično opušteni.

Istaknuo je da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja je imala apsolutnu sigurnost da opskrba neće doći u pitanje zato što smo imali dobavni pravac od LNG terminala koji radi non-stop, a puno je i skladište plina Okoli.

Davora Dreatara (Domovinski pokret) zanimalo je može li poljoprivredna mehanizacija prijeći sa dizela na pogon prirodnim ukapljenim plinom, na što je dobio i potvrdan odgovor: “Svaki dizelski motor se može prebaciti i na ukapljeni prirodni plin. No, pitanje je koliko bi ta preinaka stajala i isplati li se uložiti u to”.

Tijekom replika zaiskrilo je između HDZ-a i SDP-a, jer su zastupnici HDZ-a podsjećali da je 2018. kod donošenja Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, SDP bio protiv LNG terminala.

Glasovac (SDP): Zagovarali smo kopneni terminal

Josip Borić (HDZ) rekao je i da su ih tada, oni koji su danas najveći zagovornici LNG terminala, nazivali izdajnicima, ljudima koji rade štetu svom kraju u kojem žive i sl. “Gazili su preko ljudi da dođu do određenih pozicija. Danas, drugačija pozicija. Loša karma ih je dohvatila”, rekao je. Borić je ustvrdio i da su protivnici LNG terminala i tada znali da se njime neće ugroziti more i turizam.

Na to mu je SDP-ova Sabina Glasovac odgovorila da su zastupnici u trenutku kada su odlučivali kako će Hrvatska osigurati LNG terminal zagovarali viziju kopnenog terminala. “Sada vidimo da je ta vizija bila ispravna. Vi ste silili mimo struke i mještana Omišlja, a sada dolazite na naše. To znači da niste imali viziju”, rekla je. Na to joj je Borić odgovorio kako je SDP tada htio postići da se taj zakon ne donese i da danas Hrvatska nema LNG terminal.

Predstavljajući izmjene Zakona, Milatić je kazao da, kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom razdoblju do 2030., u Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 ukapljeno prirodno- plinskih punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, kao i plovnih objekata.

Naveo je i da se izmjenama zakona pitanje mjesta za opskrbu tim plinom neće vezati isključivo uz na području Mlake u luci Rijeka, kako to sada stoji u zakonu, već će se odabrati optimalna lokacija mjesta za opskrbu uzimajući u obzir sve tehničke, prostorne i financijske parametre.

No, pojasnio je i da to ne znači da je ta lokacija u luci Rijeka u opasnosti da ne bude lokacija za punionicu prirodnim plinom.

Milatić je kazao i da su iz LNG Hrvatska dali pozitivno  mišljenje i za lokaciju u luci Gaženica.