RIJEKA – Poslovanje kreditnih institucija u prvom tromjesečju 2023. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 301,2 milijuna eura, objavila je Hrvatska narodna banka u sklopu komentara kretanja u bankovnom sustavu za, dakle, prvi kvartal ove godine. Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1 posto na 1,6 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,2 na 14 posto, objavio je HNB. S obzirom na to da je u prvom lanjskom kvartalu dobit banaka u Hrvatskoj bila 1,57 milijardi kuna, ispada da je na godišnjoj razini zabilježeno povećanje od oko 700 milijuna kuna ili 93 milijuna eura, odnosno za oko 45 posto. Dakle, dobit banaka raste, sve je veća, što je u skladu s onim što je nedavno kazao i guverner HNB-a Boris Vujčić, da je nikad veća i da će tako biti i u godinama koje dolaze. Banke naime višestruko profitiraju na rastu kamatnih stopa. S jedne strane zaračunavaju sve veće kamate korisnicima kredita, s druge, sporo podižu kamate na štednju, što im povećava neto kamatnu dobit, odnosno profitnu maržu. S treće strane, k tome, same od središnje banke dobivaju visoke prinose na viškove likvidnosti koje drže na računima kod HNB-a (3,25 posto kamate, koja će uskoro još i porasti). Za novac koji drže deponiran u HNB-u, HNB im je u prvom kvartalu već isplatio 85,6 milijuna eura kamata, a procjenjuje se da će ove godine samo po toj osnovi, kamata koje će im isplatiti središnja banka, uprihodovati oko 350 milijuna eura. Nema sumnje da će zgrtanje profita u nastavku godine još i ubrzati.

Skuplji krediti

HNB dalje kaže da se u prvom tromjesečju ukupna imovina kreditnih institucija smanjila u odnosu na kraj 2022. za 5,2 posto i iznosila je 72 milijarde eura. Snažnije pak smanjenje ukupnih kredita i predujmova od smanjenja neprihodujućih kredita (NPL-ovi, loši ili nenaplativi krediti) rezultiralo je porastom udjela NPL-ova s 3 posto na kraju 2022. na 3,2 posto na kraju prvog tromjesečja 2023. HNB navodi i da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 23,6 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto. Na vrlo visokoj razini nadalje je i likvidnost sustava kreditnih institucija. HNB je jučer objavio i statistiku kretanja spomenutih rastućih kamatnih stopa za mjesec travanj. Podaci potvrđuju ranije zaključeno.

– Statistički pokazatelji kamatnih stopa kreditnih institucija za najvažnije vrste kredita odobrenih kućanstvima i nefinancijskim poduzećima većinom pokazuju trend rasta od druge polovine 2022., navodi središnja banka. Iznimka su krediti na temelju prekoračenja po transakcijskim računima (minusi) i krediti odobrenih po kreditnim karticama, kod kojih se, kažu, nastavlja višegodišnji trend smanjivanja prosjeka kamatnih stopa.

– Kod glavnih kategorija kredita odobrenih kućanstvima u travnju 2023. najviši prosjek kamatnih stopa zabilježen je za nenamjenske i ostale eurske kredite, koji je iznosio 5,47 posto, što je najviša razina tog prosjeka od siječnja 2019. Najniži prosjek kamatnih stopa u travnju 2023. iznosio je 2,99 posto, a odnosio se na eurske stambene kredite, te je kod njega također zabilježen trend rasta od druge polovine 2022. Kod kredita na osnovi prekoračenja po transakcijskim računima prosjek kamatnih stopa u travnju 2023. iznosio je 5,30 posto, dok je kod kredita po kreditnim karticama prosjek kamatnih stopa u istom mjesecu iznosio 4,72 posto, opisao je HNB. Kamate na kredite građanima, znači, rastu. I kod glavnih kategorija kredita odobrenih poduzećima u travnju 2023. nastavlja se trend rasta prosjeka kamatnih stopa – i na kratkoročne i na dugoročne kredite.

Stagnacija na štednji

– Prosjek kamatnih stopa na eurske kredite nefinancijskim poduzećima u travnju je iznosio 3,57 posto kod kratkoročnih kredita, a 5,16 posto kod dugoročnih kredita. To je povećanje od 0,73 i 1,26 postotnih bodova u odnosu na siječanj 2023. te za 2,47 i 3,17 postotnih bodova u odnosu na travanj 2022., za kratki odnosno za dugi rok, izračunao je HNB. Kad su pak u pitanju kamate na izvore sredstava koje kreditne institucije pribavljaju od sektora kućanstava (štednja), u travnju 2023. prosjek kamatnih stopa na štedne depozite zadržao se na istoj razini kao i u travnju prethodne godine, te iznosio 0,17 posto. Drugim riječima, kamate na kredite porasle, na štedne depozite stagniraju. Ipak, HNB navodi da su »prosjeci kamatnih stopa na oročene eurske depozite nastavili značajnije rasti u usporedbi s njihovim vrijednostima iz 2022., te su u travnju 2023. iznosili 1,62 posto za kratkoročne i 0,50 posto za dugoročne depozite«.

Dugoročna i kratkoročna oročenja

– Kao odraz kamatnih stopa koje su odobrene na veće iznose oročene do mjesec dana, prosjek kamatnih stopa na kratkoročne oročene depozite porastao je za 1,52 postotna boda u odnosu na travanj 2022. Porast u odnosu na isto razdoblje kod dugoročnih oročenih depozita manje je izražen i iznosi 0,44 postotna boda, tvrdi HNB. Nadalje, prosjeci kamatnih stopa na eurske oročene depozite poduzeća u travnju su iznosili 2,18 posto za kratkoročne i 1,10 posto za dugoročne depozite.

– Kod kratkoročnih depozita bilježi se rast od 2,02 postotna boda u odnosu na travanj 2022., čime su navedeni prosjeci dosegnuli najvišu razinu od 2012. Iako je kod dugoročnih depozita evidentiran pad od 0,21 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje, prosjek kamatnih stopa i dalje je znatno viši u odnosu na travanj 2022., opisuje središnja banka.