Kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, kojim upravlja Rijeka Gateway, tvrtka u zajedničkom vlasništvu APM Terminalsa, koji posluje u sastavu AP Moller Maerska, najvećeg svjetskog kontejnerskog brodara i ima 51 posto udjela u kompaniji te domaće tvrtke ENNA Logic koja posluje u sastavu ENNA grupe, započet će s radom početkom 2025. godine. Do tad Rijeka Gateway treba u potpunosti opremiti terminal, što uključuje infrastrukturu, terminalsku opremu i uređivanje skladišta 22, u sklopu zaštićenog kompleksa Metropolis, u kojemu će biti smješteni uredi i prateće prostorije terminala te zaposliti potrebnu radnu snagu.

O planovima za gradnju, zapošljavanje i pripremu za početak poslovanja razgovarali smo s Nizozemcem Koenom Bendersom, direktorom tvrtke Rijeka Gateway, stručnjakom za gradnju i opremanje kontejnerskih terminala koji je slične projekte za APM Termninals realizirao diljem svijeta.

Značajni zahvati

Kontejnerski terminal je izgrađen, Rijeka Gateway je dobio koncesiju, koji su idući koraci u opremanju terminala i njegovoj pripremi za početak prekrcaja kontejnera?

– Za početak, želim naglasiti kako je riječ o velikom ulaganju za Hrvatsku, kao i za naše dvije tvrtke, APM Terminals i ENNA. Hrvatskom gospodarstvu potreban je novi, moderan kontejnerski terminal koji će zadovoljiti rastuće ambicije po pitanju pomorskog prometa. Ovdje sam u ulozi direktora nove tvrtke Rijeka Gateway i direktora projekta. Idući korak je projektiranje, odnosno dizajn terminala, kao i priprema za sve potrebne dozvole kako bismo mogli započeti s radovima i nabavom potrebne terminalske opreme, kako bi sve bilo spremno za početak rada i prekrcaja kontejnera na samom terminalu.

Koji su rokovi, koji je redoslijed radova i opremanja i imate li zadan rok kada će prvi kontejneri stići na terminal?

– Sada, kako sam rekao, radimo na projektiranju, a nadam se da ćemo do početka iduće godine imati sve potrebne dozvole i dokumentaciju. Kada taj dio posla bude gotov, imamo obavezu, prema koncesijskom ugovoru, da u roku od dvije godine završimo poslove izgradnje i opremanja terminala. To znači da ćemo s poslovanjem, odnosno prekrcajem kontejnera, započeti u prvoj polovini 2025. godine. Prva faza terminala je izgrađena, ali još moramo izgraditi kompletnu podzemnu i nadzemnu infrastrukturu, asfaltirati radnu površinu terminala, nabaviti i ugraditi svu potrebnu opremu, poput dizalica za prekcaj kontejnera između broda i obale, dizalice za prekrcaj na vlakove, opremu za transport kontejnera unutar terminala i sve ostalo potrebno za njegovo funkcioniranje. Tu je, naravno, i uređenje i opremanje skladišta 22 u kompleksu Metropolis, što samo po sebi predstavlja značajan zahvat, zbog veličine prostora, ali i konzervatorskih zahtjeva.

Gradili ste kontejnerske terminale po čitavom svijetu, ovdje u Rijeci u partnerstvu s ENNA-om. Je li uobičajena praksa APM terminalsa da ulazi u takve joint venture poslove?

– Da. Iako nije pravilo. Nekad u poslove ulazimo s partnerima, nekad samostalno. U ovom slučaju imamo APM Terminals koji se bavi kontejnerskim biznisom i ENNA-u koja ima veliko iskustvo i znanje u logistici i prijevozu tereta kopnom, posebno željeznicom. U tom smislu, riječ je o odličnoj kombinaciji dviju tvrtki. Formirali smo čvrst konzorcij, s dokazanim iskustvom u poslovanju terminala i intermodalnom transportu. Budući terminal poslovat će kao dio globalne mreže APM Terminalsa, uz benefite koje donosi ENNA sa svojim dubinskim poznavanjem lokalnog tržišta. APM Terminals, sa svojih 75 terminala širom svijeta, donosi globalno znanje i iskustvo u upravljanju terminalima, dok ENNA donosi poznavanje lokalnih prilika i tržišta, zajedno s dubinskim razumijevanjem intermodalne logistike na Jadranu i u okolnim zemljama. To je, smatram, jasan recept za uspješno poslovanje.

Dobra infrastruktura

S obzirom na vaše dosadašnje iskustvo u gradnji i opremanju kontejnerskih terminala, kako biste ocijenili Zagrebačku obalu, po pitanju smještaja, konstrukcije i eventualnih prednosti ili nedostataka u usporedbi s drugim terminalima na kojima ste radili?

– Najveća prednost i najbolja stvar općenito kod ovog terminala je dubina mora uz operativnu obalu. Dubina je 20 metara, što je više nego dovoljno za prihvat najvećih brodova, ne samo sadašnjih, nego i u budućnosti. Što se ostalog tiče, nalik je mnogim drugim terminalima koje sam vidio i na kojima sam radio. Konstrukcija je dobra, tako da ne očekujemo nikakve poteškoće ni probleme tijekom radova koji su pred nama. Moramo srušiti nekoliko starijih zgrada na koncesijskom području, ali ne mislim da će biti problema vezanih uz samu konstrukciju terminala.

Kako ocjenjujete povezanost terminala s cestovnom i željezničkom mrežom?

– Zadovoljni smo jer vidimo da gradnja ceste D 403 napreduje, probijen je tunel, gradi se vijadukt prema samom terminalu, a cesta bi trebala biti završena prije početka rada terminala, tako da po pitanju cestovne povezanosti ne vidimo nikakve probleme. Što se željeznice tiče, uz terminal je izgrađen novi intermodalni željeznički teretni kolodvor, ali prema unutrašnjosti vodi jednotračna željeznička pruga. Znamo da postoje planovi za izgradnju dvokolosječne pruge i nadamo se da će ona biti čim prije izgrađena.

Koliko je, po vašem mišljenju, izgradnja nove pruge važna za kontejnerski promet u riječkoj luci, s obzirom na to da zadnjih godina vidimo snažan rast transporta kontejnera upravo željeznicom?

– Razvoj željeznice je važan. Posebno u svjetlu velikih promjena u svijetu po pitanju dekarbonizacije. U tom pogledu željeznica ima prednost pred prijevozom kamionima. S druge, strane, ako pogledate našu poziciju, povoljnije je da kontejner putuje u središnju Europu vlakom iz Rijeke, nego iz neke od luka zapadne Europe.

Prilikom potpisivanja koncesijskog ugovora, istaknuto je da su ciljevi biti sigurniji, brži, dublji i “zeleniji”, možete li objasniti što to znači?

– Sigurnost nam je na prvom mjestu. Po onome što vidim, ima mjesta za napredak po pitanju sigurnosti operacija na terminalu. Što se tiče dubljeg, to se odnosi na već spomenutu dubinu koja je veća nego na većini terminala u širem okruženju. Zeleniji ćemo biti zbog toga što planiramo značajno manji udio opreme pogonjene dizel motorima, odnosno većina opreme bit će električna, što uključuje i velike obalne dizalice koje ne samo da rade na električnu energiju, nego je i proizvode, prilikom spuštanja kontejnera. Vozila za transport kontejnera unutar terminala također će biti električna, a sve s ciljem postizanja ugljične neutralnosti u budućnosti. Brži znači da ćemo, sa svom posve novom opremom i organizacijom, biti sposobni u vrlo kratkim rokovima prekrcati kontejner s broda i poslati ga prema krajnjem odredištu. Nove tehnologije i suradnja s ENNA-om omogućit će nam jednostavniji i brži transport tereta prema odredištima i našim kupcima.

Važna luka

Očekujete li, s obzirom na dubinu mora na terminalu, kao i činjenicu da će terminal poslovati kao dio Maersk grupe, promjene u rotaciji brodova koji dolaze na sjeverni Jadran? Do sad su oni uglavnom prvo išli u Kopar, Trst i druge luke, a tek potom u Rijeku. Hoće li se to promijeniti s novim terminalom i hoće li ta promjena značiti i više prekrcanih kontejnera u Rijeci?

– Mogu govoriti samo u ime Rijeka Gatewaya, ne i drugih terminala, ali da, očekujem da Rijeka postane prva luka pristajanja za kontejnerske brodove u ovom dijelu Mediterana. Prva ili druga, ali sigurno možemo primiti veće brodove od susjednih luka, tako da ćemo za neke od najvećih biti i jedina luka u koju će uplovljavati.

Koliki će biti kapacitet terminala 2025. godine, kada počne s poslovanjem?

– Ugrubo, pola milijuna TEU-a (ekvivalent dvadeset stopnog kontejnera, op.a.). U budućnosti, kada završimo drugu fazu, kapacitet će rasti do milijun TEU-a godišnje. Očekujemo da ćemo naš početni kapacitet od pola milijuna TEU-a popuniti vrlo brzo, prvenstveno zbog toga što je to i u interesu Maerska kao našeg glavnog budućeg klijenta.

Obaveza vaše tvrtke iz koncesijskog ugovora je i gradnja druge faze terminala, odnosno dogradnja još oko 290 metara operativne obale, imate li već konkretne planove o početku radova na drugoj fazi?

– Prema ugovoru, drugu fazu moramo izgraditi u roku od deset godina. Trenutno tako razmišljamo, no naravno, bude li terminal radio uspješno i pokaže li se potreba za proširenjem prije tog roka, tada ćemo i ubrzati gradnju. Hoće li druga faza biti izgrađena ranije, o tome ćemo odlučivati na temelju potreba.

Kada terminal počne s radom, koja tržišta vidite kao najvažnija za transport roba?

– Naš glavni klijent, Maersk, Rijeku vidi kao ulaz za terete ne samo za potrebe Hrvatske nego i okolnih zemalja u unutrašnjosti. Tako da će, uz druge susjedne zemlje, tržište obuhvaćati i Mađarsku, Austriju, okolne države, sve do južne Poljske i Njemačke.

Trend u prijevozu kontejnera je da se ulazne luke traže i smještaju čim bliže konačnim kupcima i tržištima. Je li to prilika za Rijeku, s obzirom na blizinu centralnoeuropskih zemalja i hoće li Rijeka postati doista važna luka za ta tržišta?

– Mislim da hoće. Jedan od faktora koji tome pridonosi je i to što krajnji kupci nastoje smanjiti utjecaj na okoliš u svakom segmentu, pa tako i transportu. Ako teret brodom dođe u Rijeku, umjesto u neku od luka sjeverne Europe, znači da je već smanjena emisija CO2 za njegov prijevoz. Osim što je ovaj pravac ekološki povoljniji, smatram da je ekonomski povoljniji za mnoga tržišta.

Razmišljanje unaprijed

Ono što posebno zanima domaću javnost su radna mjesta. Jeste li već počeli sa zapošljavanjem, koliko će ljudi, u konačnici, naći radno mjesto na terminalu i kojom dinamikom će zapošljavanje teći?

– Trenutno imamo osmero zaposlenih, a do kraja ove godine bit će nas dvadesetak. Od početka iduće godine postupno ćemo zapošljavati nove kadrove, a do trenutka kad terminal započne s radom, znači do početka 2025. godine, imat ćemo oko 300 zaposlenika.

Uz kontejnerski transport vezani su i brojni poslovi i usluge na kopnu, tako da se broj zaposlenih na terminalima obično množi s dva ili tri na pratećim poslovima, očekujete li da će tako biti i u Rijeci?

– Da. Puno je poslova vezanih uz transport kontejnera, tako da očekujem kako će terminal imati velikog utjecaja i na šire riječko i hrvatsko gospodarstvo. Iz mog dosadašnjeg iskustva, gdje god je izgrađen kontejnerski terminal, vidljiv je rast lokalnog gospodarstva i broja zaposlenih. Kontejnerski terminal i brodovi koji na njega dolaze, kao i kamioni i vlakovi, kao i sami kontejneri i teret u njima zahtijevaju usitinu velik raspon usluga, na terminalu i u sekundarnim poslovima.

Planirate li zapošljavanje uglavnom lokalnih kadrova ili će radna snaga stizati iz inozemstva?

– Definitivno se nadam da će velika većina zaposlenih biti lokalna radna snaga.

Očekujete li da ćete na tržištu naći dovoljno kvalificiranih radnika? Jeste li već proveli potrebna istraživanja u tom smjeru?

– To je dobro pitanje. Nadam se da hoćemo, ali i znamo da je tržište rada ograničeno. Upravo zbog toga ćemo sa zapošljavanjem započeti u što ranijoj fazi, kako bismo bili sigurni da ćemo popuniti sva radna mjesta do početka rada terminala.

Kakva su vaša dosadašnja iskustva s domaćom administracijom koja zna biti vrlo složena po pitanju potrebnih procedura i dokumentacije, kao i s lokalnim lučkim i drugim vlastima koje su uključene u realizaciju projekta?

– Hrvatska administracija ne razlikuje se značajno od mnogih drugih s kojima sam imao prilike raditi. Nastojimo sve organizirati unaprijed, kako bismo bili u skladu s rokovima i kako bismo sve potrebne dokumente ishodili na vrijeme. Suradnja s Lučkom upravom Rijeka je izvrsna, od njih dobivamo punu potporu i pomoć. Vjerujemo da će suradnja s vlastima biti dobra, kako bismo ostvarili cilj – početak rada terminala.