ZAGREB – Hrvatska i dalje ostaje pri vrhu među državama Europske unije kad su u pitanju novčani transferi koji su njezinim građanima stigli iz inozemstva, a uglavnom je riječ o novcu što im ga šalju članovi obitelji. Bilo da je riječ o darovima ili pomoći, u Hrvatsku je tako lani, prema podacima Eurostata stiglo 1,913 milijardi eura, što je oko 150 milijuna eura više nego godinu dana ranije.

Iz Hrvatske su, primjerice, strani radnici svojim obiteljima u inozemstvo, poslali 433 milijuna eura i na kraju je Hrvatska bila u plusu za 1,48 milijardi eura. Eurostat navodi da je taj plus u bilanci inozemnih transfera veći jedino u Poljskoj, Rumunjskoj i Portugalu, ali države su to koje imaju i veći broj stanovnika od Hrvatske.

Izvan EU-a

Eurostat je objavio statistiku samo osobnih transfera, no Hrvatska narodna banka (HNB) objavljuje i statistiku o naknadama zaposlenima, što uključuju prihode pomoraca na stranim brodovima i radnika na naftnim platformama, osoba koje žive u pograničnom području, a rade u susjednoj zemlji te ostalih privremenih radnika u inozemstvu. Osobni transferi i naknade zaposlenima zajedno čine osobne doznake iz inozemstva. Kako su lani naknade zaposlenima, prema izračunu HNB-a, bile 1,663 milijarde eura, to znači da su ukupne osobne doznake bile 3,57 milijardi eura i činile su 6,6 posto BDP-a. Kad se od toga odbiju naknade zaposlenima i osobni transferi, koji su otišli u inozemstvo, ispada da je Hrvatska u plusu 3,101 eura, odnosno čak 5,7 posto BDP-a.

Što se tiče osobnih transfera iz inozemstva, Eurostat bilježi i to da u Hrvatsku još uvijek veći dio stiže izvan EU-a, odnosno u prošloj je godini na račune hrvatskih građana iz država izvan EU-a došlo 961 milijun eura, dok je iz članica EU-a doznačeno 952 milijuna eura. Prema podacima iz publikacije HNB-a, još uvijek dominiraju osobni transferi iz tradicionalnih emigracijskih odredišta Njemačke, Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država i Italije.

Iz HNB-a napominju da osobne doznake imaju značajnu ulogu u gospodarstvima tranzicijskih zemalja i općenito zemalja u razvoju i da zbog svoje stabilnosti i procikličnosti mogu pridonositi domaćem gospodarskom rastu i makroekonomskoj stabilnosti kroz povećanje potrošnje stanovništva i jačanje otpornosti kućanstava tijekom krize.

– Pritom je njihov investicijski potencijal dosta ograničen, jer su uglavnom usmjerene u tekuću potrošnju, a mogu potencijalno imati i negativne učinke na tržište rada kroz smanjenje inicijative za zapošljavanjem kod primatelja doznaka. Također treba imati na umu da su osobne doznake posljedica emigracijskih tokova, pri čemu će recentno neto iseljavanje Hrvata imati negativne posljedice na domaći dugoročni potencijal rasta, upozoravaju iz HNB-a.

Utjecaj koronakrize

Je li koronakriza smanjila novac koji građani iz inozemstva šalju svojim obiteljima u Hrvatsku u ovoj godini, još se ne zna jer podataka nema, ali je nedavno Svjetska banka upozorila da će transferi radnika na privremenom ili dugotrajnom radu u inozemstvu obiteljima u matičnoj državi ove godine biti manji za 20 posto na globalnoj razini zbog posljedica koronavirusa na gospodarstvo. Analitičari te banke procijenili su da je to najoštriji pad transfera u novijoj povijesti zbog rastuće nezaposlenosti, pada plaća i gubitaka prihoda tvrtki. Svjetska banka dodaje da najranjiviji dio radne snage na udare izazvane koronavirusom dolazi upravo iz nerazvijenih i srednje razvijenih država na radu u razvijenijim zemljama.

Prema njihovim izračunima u ovoj godini će ti transferi biti 566 milijardi dolara, što je 141 milijardu dolara manje nego u 2019. Procjenjuju da će najveći pad doznaka pretrpjeti europske zemlje u razvoju, srednjoazijske države, subsaharska Afrika i Bliski istok.

Dok je Hrvatska jedna od četiriju država Europske unije s najvećim viškom u inozemnim transferima, četiri zemlje s najvećim odljevom su Francuska (11,9 milijardi eura), Španjolska (8,5 milijardi), Njemačka (5,4 milijarde) i Belgija (1,4 milijarde eura).

Ukupna je vrijednost odljeva osobnih transfera iz EU-a u inozemstvo prošle godine porasla 7,8 posto, na 33,2 milijarde eura. Eurostat napominje da većinu doznaka čini novac koji migranti šalju u matične zemlje, a prošle su godine najvećim dijelom bile usmjerene u azijske i afričke zemlje te u europske zemlje izvan Unije.