Udruge dijabetičara prozvale su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) zbog, kako tvrde, netransparentnog terapijskog referenciranja lijekova koje bi pacijentima moglo poskupiti doplatu za lijekove. HZZO je, kažu, krenuo u postupak revizije cijena lijekova koji se provodi jednom godišnje, a cilj mu je smanjivanje otkupnih cijena lijekova prema proizvođačima.

Udruge pacijenata smatraju da bi morale biti informirane o tome jer se radi o potencijalnom novom trošku za pacijente.
– Povijesno se taj postupak radi neprofesionalno, netransparentno te neetično, i dovodio je do velikih doplata za po život važne lijekove. Posebno je poražavajuća činjenica da je HZZO u tajnosti zaprijetio visokim kaznama uskom krugu ljudi ukoliko išta obznani široj javnosti prije nego bude kasno, odnosno proces dovršen i nadoplate uvedene, tvrdi Manja Prašek, predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva. Radi se, tvrdi, o grubom kršenju Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su hrvatski građani, udruge i pacijenti koji financiraju zdravstveni sustav potpuno isključeni iz ovog procesa. Prema tom zakonu, podsjećaju, HZZO ima obvezu omogućiti pristup informacijama koje posjeduje, stvara, raspolaže ili nadzire, uključujući informacije o važnim procesima kao što je proces koji može rezultirati značajnim doplatama po život važnih lijekova.

Postupak u tajnosti

– Neprihvatljivo je da se ovaj važan proces odvija potpuno netransparentno i u tajnosti od svih, uključujući i dijabetološku struku, udruge i pacijente. Budući da HZZO spomenuti postupak gura pod tepih, riječ je o posebno zlonamjernom i pogubnom procesu za pacijente slabijeg imovinskog statusa, među kojima je i velik broj starijih osoba, upozorava Prašek. Podsjeća da je uobičajena praksa da promjenu terapije inzulinom radi dijabetolog, što znači da se brojni dijabetičari prije uvođenja doplate neće moći konzultirati sa svojim dijabetologom.

Povijest je pokazala, upozorava predsjednica društva dijabetičara, i sama dijabetologinja po struci, da se referenciranje radi vrlo nestručno, jer se uspoređuju pogrešne skupine lijekova i u pravilu se ne konzultira struka nadležna za neku bolest, pa čak ni pridruženi članovi HZZO-ovog povjerenstva za lijekove.

– Doznajemo da ponovo provode takvu nestručnu i neetičnu praksu. Sve kako ih, u našem slučaju, dijabetološka struka ne bi svojim stručnim argumentima spriječila u ostvarivanju kratkoročnih ušteda, a dugoročno velike štete za zdravstveni sustav. Nestručan rad HZZO-ovih povjerenstava za lijekove je u proteklih godinu dana rezultirao nepotrebnim uvođenjem ogromne doplate za po život važan lijek Baqsimi, koja je pod pritiskom dijabetološke struke i javnosti naknadno ukinuta. Manja doplata je potom uvedena pa ubrzo ukinuta i na najčešće, po život važne inzuline, podsjeća Prašek.

Nepovjerenje pacijenata

Takvim postupcima, kaže, HZZO unosi nemir, nesigurnost i nepovjerenje građana u zdravstveni sustav koji financiraju. Sve pod izlikom kratkoročnih ušteda, a dugoročno nesagledivih troškova liječenja skupih dijabetičkih komplikacija kao što su sljepilo, dijalize i amputacije.

– Moramo naglasiti da nismo protiv revizije cijena lijekova i korekcije cijena kad je to opravdano, ali taj postupak se mora voditi transparentno, etično i stručno, s punom sviješću o svim pozitivnim i negativnim posljedicama na bolesne osobe i hrvatsko društvo u cjelini, poručuju iz Zagrebačkog dijabetičkog društva.

Problema s postupkom određivanja doplate za lijekove svjesni su i u Koaliciji udruga u zdravstvu (KUZ).

– Činjenica je da se ove odluke donose unutar HZZO-a, bez sudjelovanja stručne javnosti i pacijenata koji se tim lijekom liječe, i koje se ne konzultira o važnosti pojedinog lijeka za njihovu kvalitetu života. To dovodi do toga da se pacijentima često mijenja terapija za njihove kronične bolesti, odnosno koriste se različite paralele lijekova u skladu s najnižom cijenom, što dovodi do konfuzije kod pacijenata, liječnika obiteljske medicine i ljekarnika. Drugi problem koji utječe i na način propisivanja lijekova i njihov status na listama lijekova je stavljanje novih lijekova na listu HZZO-a, pri kojima HZZO bez objašnjenja ne poštuje vlastite kriterije. To se posebno odnosi na tzv. posebno skupe lijekove i »orphan« lijekove za rijetke bolesti, upozorava Ivica Belina, predsjednik KUZ-a. U konačnici, ističe, najviše se u javnosti govori upravo o cijenama i plaćanju lijekova, te njihovoj učinkovitosti, premda ti troškovi čine samo 20 do 25 posto ukupnih troškova u sustavu zdravstva, dok se drugi aspekti pružanja zdravstvene zaštite ni na koji način ne prate i ne vrednuju.

Za komentar smo pitali HZZO, ali do zaključenja jučerašnjeg izdanja novina nismo dobili njihovo očitanje koje ćemo objaviti čim ga dobijemo.