RIJEKA – Prema posljednjim podacima središnje banke krajem listopada, ukupni depoziti kod poslovnih banaka koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, dosegnuli su 361,7 milijardi kuna, što je 32,3 milijarde kuna ili 9,8 posto više u odnosu na kraj 2020., objavili su jučer analitičari Raiffeisen banke. Uz mjesečni prirast od 0,5 posto (1,8 milijardi kuna), godišnja promjena treći mjesec zaredom bilježi dvoznamenkastu stopu rasta te je, navode, u promatranom mjesecu iznosila 11,1 posto.

Kažu da je u dosadašnjem dijelu 2021. (pri čemu su dostupni podaci do listopada), najveći doprinos došao od rasta depozitnog novca koji je premašio 149,2 milijarde kuna, čineći tako 41,3 posto ukupnih depozita. Depozitni novac su, kako pojašnjavaju, sredstva na tekućim računima raspoloživim na zahtjev.

– U odnosu na kraj prosinca 2020. depozitni novac viši je za gotovo 23 milijarde kuna ili 18,2 posto, dok je na godišnjoj razini ova kategorija depozita viša za 29 milijardi kuna ili 24,1 posto, najviše od prosinca 2018. Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013., a posljedica su visoke likvidnosti koja je utjecala na zamjetan pad pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate.

U takvim uvjetima komitenti banaka raspoloživa sredstva uglavnom usmjeravaju u depozitni novac, odnosno sredstva na tekućim računima raspoloživim na zahtjev, tumače RBA analitičari.

Oročene devize

Iako bitno sporijom dinamikom, navode dalje, nastavak rasta bilježe i štedni i oročeni depoziti. Uz mjesečni rast od 528 milijuna kuna ili 0,2 posto, oni su krajem listopada dosegnuli 212,5 milijardi kuna te tako bili 9,3 milijarde kuna ili 4,6 posto viši u odnosu na kraj 2020., dok je na godišnjoj razini stopa rasta iznosila 3,5 posto. Rast štednih i oročenih depozita dominantno je generiran kroz rast valutnih depozita.

– Valutni štedni i oročeni depoziti s nominalnom vrijednošću od 181,8 milijardi kuna čine preko 85 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, održavajući ujedno još uvijek visoku euriziranost, odnosno sklonost štednji u inozemnoj valuti, prvenstveno eurima. U odnosu na kraj 2020. njihova vrijednost viša je za 9,9 milijardi kuna, pri čemu je očekivano najveći prirast kod ovih depozita zabilježen tijekom ljetnih mjeseci, uslijed priljeva deviza od turizma.

U odnosu na rujan, vrijednost valutnih depozita viša je za 521 milijun kuna ili 0,3 posto, dok je godišnja stopa rasta iznosila 3,5 posto, opisuju analitičari RBA.

U svojoj jučerašnjoj analizi kretanja depozita nisu se međutim osvrnuli na kretanje depozita po sektorima pa smo dodatno zavirili u HNB-ovu statistiku gdje su, u sklopu komentara monetarnih kretanja za listopad, dali i tablicu kretanja depozita i glavnih sastavnica (osim središnje države). Ukupni depoziti iznose krajem listopada 361,7 milijardi kuna (na to se, naravno, pozivaju i RBA analize), što je na godišnjoj razini, u odnosu na listopad 2020., povećanje od 36,3 milijardi kuna ili za 11 posto.

Likvidna sredstva

Može se nadalje iščitati da su u tome (u tih 361,7 milijardi) depoziti poduzeća 96,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini rast od 13,9 milijardi kuna ili 16,8 posto. Unutar depozita poduzeća, depozitni novac poduzeća (dakle, likvidna sredstva na žiroračunima tvrtki) iznosio je krajem listopada 59,8 milijardi kuna, što je čak 11,3 milijardi kuna, ili za 23,4 posto više u odnosu na listopad 2020. Dok je dakle depozitni novac poduzeća snažno porastao, devizni depoziti poduzeća, koji su krajem listopada ove godine iznosili 31,8 milijardi kuna, rasli su na godišnjoj razini po stopi od 9,5 posto, a štedni i oročeni čak su malo i pali (-3,6 posto).

Depoziti kućanstava iznosili su koncem listopada ove godine 242,2 milijarde kuna, te su na godišnjoj razini porasli za 20,7 milijardi kuna ili 9,4 posto. Unutar toga je depozitni novac građana (sredstva na tekućim i žiroračunima) iznosio 76 milijardi kuna, što znači da je u godinu dana porastao za 15,4 milijardi kuna ili čak 25,5 posto.

Devizni depoziti su iznosili 145,6 milijardi kuna i rasli po stopi od 4,6 posto, a štedni i oročeni su iznosili 20,6 milijardi kuna, što je za 5,2 posto manje na godišnjoj razini. Tu su još i depoziti ostalih domaćih sektora koji ukupno iznose 23,1 milijardu kuna, u čemu je opet depozitni novac 13,4 milijarde kuna, štedni i oročeni 5,2 milijarde kuna te devizni depoziti 4,5 milijarde kuna, proizlazi iz HNB-ove tablice.