Europska komisija svrstala je Hrvatsku među četiri članice EU-a koje će do 2030. zabilježiti najveći pad radne populacije, uz Litvu, Latviju i Bugarsku. Po tim projekcijama Hrvatska će imati pad od 6,8 posto ili 150 tisuća radno sposobnih od 20. do 64. godine starosti, što je gotovo tri puta jači pad od prosjeka Europske unije, navodi se uz ostalo u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca, pri čemu posebno zabrinjava procjena Europske komisije po kojoj bi se radna populacija u Hrvatskoj do 2050. smanjila za 459 tisuća ljudi ili čak 20,6 posto. S druge strane, uz pretpostavku prosječnog rasta BDP-a od 2,8 posto godišnje te rasta broja zaposlenih od 1,75 posto, u HUP-u procjenjuju da bi udio strane radne snage 2030. mogao dosegnuti 22,5 posto, odnosno 420 tisuća stranaca na hrvatskom tržištu rada.

Potrebe rastu

U HUP-u procjenjuju da su hrvatske potrebe za uvozom radne snage između 40 i 50 tisuća radnika godišnje, a očekivani broj stranih radnika do 2030. mogao bi biti i veći, odnosno gotovo 500 tisuća ljudi i to zbog »inertnosti ekonomskih politika« i nastavka dominacije negativnih rizika. Strani radnici bi tada činili od jedne petine do čak jedne četvrtine ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj!

Kao razloge snažnog uvoza radne snage u HUP-u navode radno-intenzivnu strukturu ekonomije, nepovoljan intenzivirajući sustav (neodgovarajući porezni tretman rente), nisku stopu zaposlenosti mladih te participacije žena na tržištu rada, kao i relativno labava pravila za odlazak u raniju mirovinu, ali navode i znatno bržu očekivanu stopu rasta BDP-a po zaposlenom koja će biti dva do dva i pol puta veća u odnosu na naše najveće trgovinske partnere Njemačku i Italiju. Naime, Njemačka je kao najveća ekonomija EU-a posljednjih godina uvozila oko 800 tisuća stranih radnika godišnje, podsjećaju u HUP-u, a sada će, prema rigoroznijim analizama privatnog sektora, Njemačka i Italija do 2050. biti prisiljene uvoziti 482 tisuće, odnosno 415 tisuća stranih radnika godišnje.

Credit: SANDRA ŠIMUNOVIĆ/PIXSELL

U HUP-u pri tom ističu da bi pad broja radno sposobnog stanovništva do 2030. godine mogao biti i veći od procijenjenog, kao i potrebe za stranim radnicima, i to zbog rizika usporavanja rasta produktivnosti nakon što završi »plima« novca iz EU fondova od 2025., a posebno od 2027., ali i kontinuirano niže stope fertiliteta u odnosu na prosjek EU-a (1,47 prema 1,52) uz rapidno pogoršanje posljednjih godina.

Domaće tržište

Problem nedostatka radne snage može se rješavati i na domaćem tržištu povećanjem stope radne aktivnosti i zaposlenosti, naročito mladih, povećanjem participacije žena, produljenjem radnog tjedna, kao i većim udjelom visokoobrazovane radne snage radi bržeg rasta produktivnosti, predlažu u HUP-u i procjenjuju da bi pametnim politikama na tržištu rada te u obrazovnom i mirovinskom sustavu, hrvatske godišnje potrebe za dodatnom stranom radnom snagom do 2030. mogle pasti na samo 20 do 25 tisuća radnika, pri čemu treba poticati legalno useljavanje jasnim procedurama te privlačiti visokokvalificirane radnike. Naime, najuspješniji uvoznici radne snage; Australija i Nizozemska, ciljaju imigrante među studentskom populacijom (identifikacija talenata) i koriste bodovni sustav za najpotrebnije vještine.

Iz HUP-a poručuju da se zalažu za otvoren i fleksibilan ekonomski sustav koji može brzo i kvalitetno apsorbirati novu radnu snagu. Podržavaju najavljene izmjene Zakona o strancima iako neke izmjene, kažu, poskupljuju proces zapošljavanja poput ograničavanja broja zahtjeva za izdavanje dozvola u kalendarskoj godini. Traže i jednostavniju proceduru spajanja obitelji, što zauzvrat pomaže privlačenju talenata s trećih tržišta, integraciji stranaca i društvenoj stabilnosti. Također se snažno zalažu za smanjenje poreznog klina na srednje visokim i višim bruto plaćama na razinu TOP-5 najkonkurentnijih članica EU-a jer je, kažu, ključno rasteretiti plaće visokokvalificiranih radnika čiji poslodavci mogu neposredno utjecati na ubrzanje rasta produktivnosti.

Veliki radni potencijal iseljeništva

Iz Hrvatske je emigriralo čak 16 posto stanovništva pa su iseljenici veliki potencijal za privlačenje radne snage na domaće tržište naročito kad znamo da se već šest godina smanjuje zaostajanje po kupovnoj moći stanovništva u Hrvatskoj i zemljama u koje se emigrira, napominju u HUP-u. Hrvatska je prošle godine vjerojatno dosegnula 75 posto BDP-a po stanovniku u terminima kupovne moći, a čim dosegnemo razinu od 90 posto, to će nam značajno povećati atraktivnost kod stranih radnika, kažu u HUP-u i dodaju da Hrvatska uz imigraciju u sektore s najvećim deficitom radne snage, treba ciljati na visokokvalificirane sektore ili pak one djelatnosti koje postižu brži realni rast produktivnosti u odnosu na EU prosjek i mogu biti perjanice ekonomije poput ICT-a, turizma, graditeljstva, poljoprivrede te dijelova prerađivačke industrije (npr. proizvodnje kapitalnih dobara). Istovremeno, obrazovne programe potrebno je snažno uskladiti s potrebama tržišta, navode u HUP-u.