ZAGREB – Unatoč naznakama svojevrsnog baby-boom trenda 2020. godine, kad je u čak 13 županija i 50-ak gradova zabilježen porast broja novorođene djece, podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) prikupljeni od svih hrvatskih rodilišta govore da nam je s ukupno 36.166 živorođenih beba lani u hrvatskim rodilištima natalitet i dalje u konstantnom padu. Za usporedbu, godinu ranije u rodilištima je evidentirano oko 300 beba više, njih ukupno 36.471, a u 2015. godini rođeno je 1.100 beba više nego lani.
Istodobno, prosječna dob rodilja nastavila je rasti te je u rodilištima danas najviše majki u dobi od 30 do 34 godine. U Hrvatskoj se već godinama bilježi sve manji broj rodilja u mlađim dobnim skupinama i porast broja poroda nakon tridesete godine života, što možemo povezati s društvenim promjenama – produljenjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja, ali i promjenom stava prema formiranju obitelji.

Sve manji broj žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje, upozoravaju iz HZJZ-a. Takav je trend u Hrvatskoj na snazi od 2016. godine, dok su prethodnih desetak godina porodi bili najučestaliji u dobi od 25 do 29 godina. Ta je dobna skupina u posljednjih pet godina druga po učestalosti poroda, a na trećem je mjestu ona od 35 do 39 godina. Sve je više rodilja starijih od 40 godina, u prosjeku 11 na tisuću, dok su četiri rodilje bile starije od 50 godina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 23,5 posto beba u Hrvatskoj rodile su majke starije od 35 godina, a slični postoci bilježe se i u drugih europskim zemljama. Prije 25 godina taj je udio u Hrvatskoj iznosio tek 10 posto.

Demografske mjere

Demografi kažu da je riječ o trendu koji će se teško preokrenuti, čak i kad bi se poduzele snažne demografske mjere kakvih u ovom času Hrvatska nema. Bez takvih mjera, veli demograf Anđelko Akrap, teško je očekivati barem stabilizaciju broja rođenih, a kamoli porast.

– Ako se uzme u obzir veliki broj iseljenih mladih ljudi, za očekivati je daljnji pad broja živorođenih. To je državni problem, ne samo problem trenutačnih nositelja političke vlasti, nego čitavog društva. Na to se upozoravalo od 70-ih godina prošlog stoljeća, to bi 90-ih uslijedilo i bez Domovinskog rata, kaže Akrap. »Hrvatsko društvo nije svjesno toga. Veliki prostori su prazni, u Đakovačkoj biskupiji 10.000 obitelji se iselilo. To su za svako društvo katastrofalne stvari, a svaka vlada bježi od toga jer to ne donosi brze političke bodove. Kad društvo prepozna i preko glasovanja vrednuje one koji će se nositi s tim problemom, to će biti izlaz. Naše društvo danas ne osjeća taj problem«, ocjenjuje.

Anđelko Akrap
Photo: Damir Spehar/PIXSELL

Dobra je vijest pad stope poroda djevojaka u tinejdžerskoj dobi, mlađih od 20 godina, kojih je lani bilo 7,6 na tisuću rodilja, a 2017. devet na tisuću. Od ukupno 746 poroda u toj dobi, 200 je rodilja bilo mlađe od 17 godina, što je pad za oko 15 posto u petogodišnjem razdoblju. Dijete su dobile dvije djevojke u dobi od 14 godina, trostruko manje nego prije pet godina, a značajan je pad poroda, čak za trećinu, zabilježen i kod djevojaka u dobi od 18 i 19 godina.

Carski rez

Nisku stopu rađanja u maloljetnica, s višegodišnjim trendom pada moguće je, smatraju u HZJZ-u, povezati s razvojem mreže savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih, kao i medijski promoviranim zdravstveno-edukativnim programima i promicanju reproduktivnog zdravlja.

U porastu je i postotak poroda dovršenih carskim rezom, kakav je lani bio svaki četvrti. Trend operativnog dovršenja poroda u većini zemalja raste, a prema izvješću OECD-a za 2017. godine, stope se kreću od 150 na 1.000 u Izraelu, do čak 550 na 1.000 u Turskoj. U Hrvatskoj je ta stopa lani iznosila 261 na 1.000. Carski rez jedno se vrijeme primjenjivao u skladu s izborom trudnice, no posljednjih se godina, zbog većeg rizika od komplikacija, inzistira na smanjenju tog trenda i povratku prirodnom porodu. Niska učestalost carskog reza danas je pokazatelj kvalitete perinatalne zaštite pojedine bolnice.