RIJEKA – U cijeloj Hrvatskoj, pred svim sudovima, pa tako i pred zgradom riječkog Županijskog i Općinskog suda u Rijeci, održan je u utorak prosvjed zaposlenika u pravosudnim tijelima. Prosvjednici su nosili transparente s napisima “Kriminalci bolje žive od nas”, “Mladi odlaze sa sudova, nitko se ne javlja na natječaje”, Prosječna plaća na sudu namještenika 3.650 kuna – sramota”, “U EU prosječna plaća za referenta 4.340 eura. Jesmo li u mi u EU?” i brojne druge. Prosvjed će se održati i u srijedu, a kako nas je obavjestila Slavica Juranić, županijska povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika i voditeljica ovog prosvjeda, za sada se i ne razmišlja o štrajku.

Ovaj put su prosvjedali članovi Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, a prosvjedom su prije svega željeli ukazati na preniske plaće, posebice s obzirom na odgovornost posla kojeg rade, a i na diskriminaciju kojoj su izloženi. Prosvjednici su pokazali veliki broj “povratnica” službenih dopisa koje su uputili raznim tijelima državne uprave, na koje nije stigao odgovor. Napominju da se zaboravlja koliko su bitna karika u lancu pravosuđa, jer kako ističu – da nema nas, pravosuđe bi stalo. Iz razgovora s prosvjednicima moglo se saznati da se na oglase za radna mjesta sudskih službenika javlja malo ljudi koji najčešće ne zadovoljavaju minimalne uvjete, a da se u zadnje vrijeme nitko ni ne javlja.

U prosvjedu je rečeno da od 7.748 službenika i namještenika u pravosuđu čak njih 5900 prima neto plaću manju od 5.500 kuna, od čega 1070 radi za iznos između 3.000 i 4.000 kuna, 1503 prima plaću između 4.500 i 5.000 kuna, 2120 ima plaću između 4.500 i 5.000 kuna, a njih 1280 između 5.000 i 5.500 kuna. To je daleko ispod prosječne plaće u RH koja prema podacima DZS-a za rozdoblje os siječnja do kolovoza 2121. iznosti 7.086 kuna, napominju iz Sindikata.

U prosvjedu je rečeno kako je ministar pravosuđa Ivan Malenica, tijekom pregovora izražavao razumijevanje za problematiku u pravosuđu te sklonost uređenju cjelokupnog sustava. No, umjesto dogovorenog izjednačavanja plaća, Vlada je nastavila sekektivni pristupom započetim 2019. godine, nastavila s strategijom “Podijeli, pa vladaj” i to u sustavu koji bi trebao biti u potpunosti osposobljen za djelovanje u EU.