Foto Edi Prodan
Hrvatska je Crnoj Gori prošli mjesec uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose dviju država
povezane vijesti
- Plenković odbacio izjave srbijanske ministrice: “Neka se Srbija bavi nasljeđem velikosrpske politike Miloševića”
- VW izbio na vrh liste najprodavanijih auto brendova u Hrvatskoj u studenom, najprodavaniji model Suzuki Vitara
- Hrvatska je rekorder po rastu minimalne plaće, ali su i dalje niže nego u Sloveniji, o Njemačkoj da se ne govori
BRUXELLES – Veleposlanici država članica EU-a u petak navečer odobrili su zatvaranje triju pregovaračkih poglavlja s Crnom Gorom, doznaje se iz diplomatskih izvora, a četvrto za koje je zemlja bila spremna neće se zatvoriti zbog protivljenja Hrvatske.
Međuvladina konferencija o pristupanju na kojoj će Crna Gora zatvoriti ta tri poglavlja – Pravo intelektualnog vlasništva, Informatičko društvo i mediji i Poduzetništvo i industrijska politika – održat će se u ponedjeljak, 16. prosinca.
Crna Gora je tehnički bila spremna za zatvaranje četiriju poglavlja, ali je Hrvatska bila protiv zatvaranja poglavlja Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.
Hrvatska je Crnoj Gori prošli mjesec uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose dviju država.
U tom se dokumentu, prema diplomatskim izvorima, navodi da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru “Morinj”.
Nova metodologija pristupnih pregovora, usvojena početkom 2020., predviđa da se umjesto pojedinačnih poglavlja otvara više njih koja su povezana u šest klastera, odnosno šest tematskih cjelina, dok se kod zatvaranja poglavlja ona i dalje zatvaraju pojedinačno.
Mađarsko predsjedništvo snažno gura da se i sa Srbijom otvori klaster 3, za koji je ta zemlja po ocjeni Komisije tehnički spremna, ali i dalje nema konsenzusa među državama članicama.
Srbija u petak nije bila na dnevnom redu Odbora stalnih predstavnika jer se osam zemalja i dalje protivi otvaranju toga klastera. To su Bugarska, Hrvatska, Finska, Švedska, Estonija, Nizozemska, Latvija i Litva.
Prema diplomatskim izvorima, Coreper će se ponovno sastati u nedjelju i u ponedjeljak.
Klaster 3 obuhvaća osam ranijih poglavlja: Digitalna transformacija i mediji; Oporezivanje; Ekonomska i monetarna politika; Socijalna politika i zapošljavanje; Poduzetništvo i industrijska politika; Znanost i istraživanje; Obrazovanje i kultura i Carinska unija.
Od tih osam poglavlja Srbija je već otvorila njih pet prije promjene metodologije pregovaranja.
Veleposlanici su postigli i dogovor za otvaranje jednog klastera s Albanijom, klastera 6, koji će se otvoriti u utorak 17. prosinca.
Klaster 6 obuhvaća dva poglavlja: Vanjski odnosi i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.
