Europska unija trebala bi pomoći Crnoj Gori da isplati milijardu eura kredita kineskoj Exim banci, koji je uzela za izgradnju prve dionice autoceste, čime bi pomogla da se smanji utjecaj Kine u toj zemlji, rekao je u petak u parlamentu potpredsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović.

Crna Gora je 2014. pozajmila od kineske banke novac za izgradnju prve od tri dionice autoceste koja vodi od Bara, grada na obali, do granice sa Srbijom, uz godišnju kamatu od 2 posto i šestogodišnji poček koji istječe ove godine, a rokovi za izgradnju probijani su nekoliko puta. Također, taj aranžman podigao je crnogorski javni dug na više od 80 posto BDP-a.

„Obratio sam se financijskim institucijama Europske unije (EU) da razmisle o modelima pomoći Crnoj Gori, kako bi suzbili svaki nezdravi strani utjecaj i doveli ga na razumnu mjeru”, rekao je Abazović odgovarajući na pitanje zastupnika u crnogorskom parlamentu o tome da je zatražio od EU pomoć za otplatu kineskog kredita.

„Smatram da je to logičan odgovor, da se taj loš kredit zamijeni novim, povoljnijim, koji bi Crna Gora lakše servisirala. Ali isto tako moramo razmišljati i o alternativnim modelima financiranja izgradnje druge dvije dionice autoceste, bez kojih prva dionica nema puni smisao, a kojim bi crnogorska imovina bila u potpunosti zaštićena“, rekao je potpredsjednik crnogorske vlade.

Abazović tvrdi da je prethodna vlast, koju je predvodio Milo Đukanović, napravila za Crnu Goru loš ugovor s Kinom, dovodeći tu zemlju u u poziciju zavisnosti od Pekinga, „a da nema ni kilometar autoceste, jer je rok završetka radova već nekoliko puta probijen“.

“Tko je za to odgovaran? Kod nas se 22 puta probijaju rokovi, a ista firma u Hrvatskoj radi most i probija rokove, ali u pozitivnom smislu”, kazao je Abazović.

Prvu dionicu prve crnogorske autoceste gradi kineska kompanija CRBC, koja je u Hrvatskoj angažirana na izgradnji Pelješkog mosta.

Zemlje Zapadnog Balkana uključene su u kinesku inicijativu „Jedan pojas, jedan put“, koju je Kina pokrenula 2013. i koja predstavlja veliku euroazijsku strategiju te zemlje čiji je cilj proširiti i osigurati pomorske rute i mrežu kopnene infrastrukture za povezivanje Europom.

Od 2007. do 2017. godine, Peking je najavio 12 milijardi eura u pozajmicama za građevinske projekte u 16 zemalja, od čega je trećina otišla na Srbiju, a zatim u BiH (21 posto) i Crnu Goru (7 posto), pokazala je studija Europske investicijske banke.