Tijekom prošle godine MUP je evidentirao zbirni porast materijalnih šteta od krađa, razbojstava i prevara za 33,1 posto u odnosu na 2022., a samo u kaznenih djelima prevara rast od gotovo 110 posto.

Preračunato u eure, sitni i krupni kriminalci u imovinskim kaznenim djelima lani su u Hrvatskoj pričinili štetu od preko 90 milijuna eura u odnosu na 2022. kada je ceh iznosio oko 67,7 milijuna eura.

Ilustracije radi, to je, primjerice, dvostruko više od cijene aktualnog projekta zagrebačke gradske uprave o izgradnji 10 dječjih vrtića u Zagrebu. U istom usporednom razdoblju šteta od prevara udvostručila se i s preklanjskih 20 milijuna eura skočila na 42,6 milijuna eura.

Drastična promjena trendova pokazuje da su štete od lanjskih prevara bile veće čak od svih vrsta krađa, tzv. običnih i teških krađa, izvršenih razbojstava i razbojničkih krađa, zbirno »teških« oko 41 milijun eura. Naime, u 2022. same krađe i teške krađe činile su udio u šteti od preko 35 milijuna eura, ne računajući razbojnička nedjela s oko 2,3 milijuna eura.

Podmukliji oblik

Prevara kao oblik kriminalne obmane pomoću koje se izvršitelj želi dokopati novca ili imovine pojednostavljeno je rečeno podmukliji oblik krađe i čini se sve privlačniji, ukorak sa sveprisutnom upotrebom online usluga.

No, takva nedjela ipak su rizična za kriminalce jer imaju visok postotak razrješavanja i otkrivanja počinitelja. Lani je MUP razriješio 67,5 posto takvih malverzacija te 71,1 posto tijekom 2022., što je osjetno više nego uspješnost razrješavanja krađa koja se kreće oko 30 posto.

Iako se u statističkom pregledu imovinskih nedjela ne ilustriraju tipični primjeri prevara, one se uglavnom odnose na ilegalno prisvajanje imovine ili novca. Trend je već dugi niz godina »procvat« računalnih prevara koje su statistički najučestaliji oblik kibernetičkog kriminaliteta, ali u zasebnom poglavlju statističkog pregleda Službe za strateško planiranje, statistiku i unapređenje rada MUP-a.

No, krađe su, po učestalosti, i dalje najbrojnije kazneno djelo protiv imovine. U odnosu na skupocjene prevare kojih je lani i preklani evidentirano u 2.129 slučajeva, odnosno 2.030, s porastom od pet posto, tzv. običnih krađa bilo je pet puta više, s preko 10.000 prijava svake godine. Teških krađa lani je evidentirano u 7.857 slučajeva, a godinu dana ranije 7.705. Po preciznijoj kvalifikaciji kaznenog djela teških krađa pretežito je riječ o provalnim krađama. Statistički, zabilježen je pad broja razbojstava od 13,4 posto, s 508 prepada na 502, što je zapravo jedini evidentirani pad među navedenim kaznenim djelima protiv imovine.

Na meti

Prema evidenciji MUP-a, kuće i stanovi lani su se našli na meti provalnika u 1.725 slučajeva, a vikendice u 368, što znači da se u Hrvatskoj dnevno opljačka skoro šest objekata za stanovanje ili odmor.

Krađe u vikendicama u porastu su za 11,4 posto u odnosu su minimalan uzlazni trend pljačkanja stambenih prostora (+1,7 posto) te pad provala u automobile za solidnih 13,6 posto, s 902 slučaja preklani na 779 tijekom prošle godine.

Ipak, najveći porast »posjeta« nezvanih gostiju bilježe ugostitelji i trgovci. Lani su prijavljene 502 provalne krađe u kafiće, 26,1 posto više nego 2022., te u 553 slučaja provala u trgovine (+14,7 posto).

Kiosci su se našli na meti 155 puta, 25 posto više nego godinu dana ranije. Lopova nisu bili pošteđeni ni dječji vrtići koje smo ilustrativno spomenuli na početku članka. Provalne krađe u vrtiće i škole porasle su za 18,4 posto, pa je lani registrirano 45 takvih slučajeva.

Promatrano na razini županija, odnosno nadležnih policijskih uprava, kroz incidenciju teških krađa provaljivanjem može se dobiti i dodatni uvid u problematiku. Negativni trendovi kada su u pitanju imovinska kaznena djela na tragu su poraznih trendova porasta šteta od gospodarskog kriminala i koruptivnih nedjela, o čemu smo izvijestili prošlog tjedna.

Podsjećamo, lani su gospodarski kriminal i korupcija u Hrvatskoj pričinili materijalnu štetu u iznosu od preko 651 milijun eura, što je za oko 83 posto više nego 2022. godine.