Nesreća zbog rupe

RIJEČANIN DOBIO PARNICU Sud: Skuterist pao zbog neravnine na cesti i ima pravo na – odštetu

Fiore Vežnaver

Tada 17-godišnji skuterist je nastradao vozeći iz smjera Vukovarske ulice prema središtu grada / Foto Fiore VEŽNAVER

Tada 17-godišnji skuterist je nastradao vozeći iz smjera Vukovarske ulice prema središtu grada / Foto Fiore VEŽNAVER

Neravninu, nastalu prometovanjem autobusa gradskog prijevoza, mladi vozač mopeda nije mogao uočiti na vrijeme iako je vozio primjerenom brzinom, a prometna signalizacija koja bi ukazivala na potencijalnu opasnost na cesti nije postojala



RIJEKA – Mladi skuterist koji je prije pet godina teško ozlijeđen u prometnoj nesreći u Ulici Viktora Cara Emina u središtu Rijeke, doživio je udes ne svojoj krivnjom, već zbog značajnije neravnine na kolniku, zbog koje je izgubio kontrolu nad mopedom i pao. Neravninu, nastalu prometovanjem autobusa gradskog prijevoza, u biti asfalt rastegnut uslijed ljetnih vrućina, vozač mopeda nije mogao uočiti na vrijeme, iako je vozio primjerenom brzinom, a prometna signalizacija koja bi ukazivala na potencijalnu opasnost na cesti nije postojala.


Glavni su to zaključci iz presude riječkog Općinskog suda koji je u parnici radi naknade štete dao za pravo nastradalom motociklistu, sada 22-godišnjem A. A. iz Rijeke, te odredio da je četvero tuženih – Grad Rijeka, Županijska uprava za ceste PGŽ-a, Primorsko-goranska županija i Croatia osiguranje – dužno na ime imovinske i neimovinske štete solidarno mu isplatiti iznos od 41.260 kuna s kamatama, kao i naknaditi prouzročeni parnični trošak od oko 11.850 kuna. U svoti od 41.260 kuna sadržana je naknada za pretrpljene fizičke boli, strah, umanjenje općeg životnog aktiviteta, naruženje, troškove tuđe pomoći i puta te štetu na vozilu. Postane li presuda pravomoćna, ostaje i stav suda koji je tužitelju-skuteristu odbio zahtjev za isplatom još 33,7 tisuća kuna s kamatama.


Pokušao usporiti


Nesreća, što je bila ishodište ove parnice, dogodila se prije pet godina, 27. srpnja 2012. godine, oko 22 sata na riječkom Potoku, pred križanje Ulice V. C. Emina s Cambierijevom i Ulicom Josipa Završnika. Tada 17-godišnji A. A. je, vozeći moped peugeot, iz smjera Vukovarske ulice prema središtu grada, izlaskom iz zavoja pokušao usporiti kako bi stao pred semaforom i crvenim svjetlom. U tužbi skuterista navodilo se da je naišao na veće, slabije uočljivo oštećenje na kolniku, pa je izgubio kontrolu nad skuterom i s njime pao na cestu. Kolnički trak na mjestu nesreće bio je valovit, s oštećenjima nastalim od prometovanja gradskih autobusa čija je postaja upravo na mjestu nesreće. Nakon nesreće mladić je prevezen u Dječju bolnicu Kantrida, potvrdilo se da je teško ozlijeđen, a poslije mjesec dana ponovo je zaprimljen u bolnicu, zbog kirurškog liječenja prijeloma.




Sporni dio ceste bio je teško savladiv za skuter / Foto Fiore VEŽNAVER


Sporni dio ceste bio je teško savladiv za skuter / Foto Fiore VEŽNAVER



U tužbi odvjetnika skuterista naglašavalo se da mladić nije ni sa čim pridonio nesreći te da je oštećenje na kolniku ključni razlog zašto je došlo do udesa. Tužitelj je pojašnjavao da se nesreća dogodila na cesti koja ima status nerazvrstane, a njeno održavanje definirano je kao komunalna djelatnost, što znači da je u nadležnosti Grada Rijeke. No, temeljem sporazuma je Županijska uprava za ceste, čiji je osnivač Primorsko-goranska županija, preuzela poslove redovnog održavanja do kraja 2013. godine. Ta tri tijela odgovorna su za održavanje ceste i za naknadu štete stradalom skuteristu, a Croatia osiguranje kao osiguratelj dva od tri prvotužena, tvrdilo se u tužbi.


Osporavali tužbu


Svi tuženi su u odgovorima osporavali tužbu zbog više razloga, od toga da je krivo adresirana, preko toga da je mladić vozio neprilagođenom brzinom te da je to »pravi« uzrok nesreće, do naglašavanja da je mladić položio vozački ispit samo 23 dana prije nesreće i da se traži previše novca.


Ovoj parnici prethodila je situacija da je policija podnijela prekršajni nalog protiv vozača peugeota, tereteći ga da je sam skrivio nesreću zbog neprilagođene brzine. No, u prekršajnom postupku je dobio oslobađajuću presudu jer je sud prihvatio nalaz vještaka da nije utvrđen točan uzrok nesreće.


Skuterist je pao na kolnik zbog neravnine duboke 3,5 do 6,5 centimetara / Foto Fiore VEŽNAVERA


Skuterist je pao na kolnik zbog neravnine duboke 3,5 do 6,5 centimetara / Foto Fiore VEŽNAVERA



Sud se na kraju – nakon što je pribavio iskaze glavnog aktera slučaja, roditelja skuterista, policajaca i vještaka – složio s temeljnim tvrdnjama tužitelja-skuterista, ali mu je dosudio svotu znatno manju od tražene.


Skuterist je pao na kolnik zbog neravnine, duboke 3,5 do 6,5 centimetara, pokušao je usporiti pred semaforom, no došlo je do destabilizacije mopeda, navodi se u presudi suda, koji naglašava da nije istinita tvrdnja tuženih da je na ovom dijelu ceste postojalo ograničenje brzine od 40 km/h, dok je skuterist vozio brže (48 po vještaku iz prekršajnog postupka, odnosno 43 km/h po vještaku u ovoj parnici). Taj znak nije se odnosio na ovu dionicu ceste, što znači da je ograničenje 50 km/h. Zaključeno je da je mopedist vozio sporije i od, po vještaku u ovoj parnici, »tehnički uputne brzine« od 48,6 km/h.


Neravnine neuočljive


Neravnine na kolniku nisu bile jasno uočljive, okolnost je koju je podvukao sud, odbacujući i tvrdnje tuženih da je neiskustvo skuterista dovelo do ove nesreće jer je vještak izričito naveo da je sporni dio ceste bio »savladiv tek vrlo iskusnim vozačima i uz korištenje motocikala za terensku vožnju opremljenim amortizerima prednje vilice s vrlo dugim hodom«.


»Nema krivnje tužitelja, postupao je u skladu sa znakovima, odnosno prometnim pravilima i brzinu kretanja prilogodio uvjetima, ni na koji način nije mogao vidjeti neravninu. Tuženi su morali imati spoznaju o neravnom kolniku na tom mjestu i sanirati ga, ili pak označiti prometnom signalizacijom i odgovarajućim znakovima opasnosti jer takva neravnina ne nastaje u jednom danu. Dakle, propušteno je učiniti sigurnim odvijanje prometa na spornoj dionici«, zaključuje sud, složivši se s tvrdnjom iz tužbe da su za održavanje ceste odgovorni Grad Rijeka, Županijska uprava za ceste i Primorsko-goranska županija, a Croatia osiguranje je osiguratelj za dva od tri prvotužena.


»Sklapanje sporazuma, prema kojem je Županijska uprava za ceste u obvezi održavati nerazvrstane ceste sve do kraja 2013. godine, ne oslobađa Grad Rijeku odgovornosti za održavanje nerazvrstanih cesta, već daje eventualno mogućnost Gradu Rijeci da se pod određenim pretpostavkama regresira od Županijske uprave za ceste«, zaključuje se u presudi. Odluka riječkog suda nije pravomoćna, na nju postoji pravo žalbe.