VRBOVSKO – Dvije osobe poginule su u stravičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila na autocesti Rijeka – Zagreb na vijaduktu Zečeve drage nedaleko od čvora Vrbovsko. Pojedinosti oko tragične prometne nesreće koja je uzela dva života bit će poznate nakon što policijska istraga utvrdi sve činjenice, ali ono što je već sada sigurno je da se na tom vijaduktu, smještenom između Vrbovskog i Bosiljeva, dogodio sraz kamiona splitskih registracija i osobnog automobila zagrebačkih registarskih tablica. Kamion se kretao u smjeru Rijeke, osobni automobil prema Zagrebu, a tko je skrenuo na čiju stranu, utvrdit će istraga.

Tragični je udar bio moguć i zbog toga što se na susjednom traku vijadukta odvijaju radovi uređenja prometnice pa je stoga promet preusmjeren na jedan trak vijadukta na kojem se odvijao dvosmjerno. I to je, uz pojedinosti koje će biti utvrđene istragom, bilo dovoljno za užasne prijepodnevne scene.

Iz ove tragedije treba izvući pouke i mijenjati ono što moramo da bi nam promet bio sigurniji, poručuje istaknuti hrvatski prometni stručnjak Željko Marušić.

– U zonama radova na autocestama treba početi postavljati mobilne radarske kamere koje bi kontrolirale prekoračenje brzine, minimalni razmak i nepropisno korištenje pametnih telefona. Time bi se spriječilo neodgovorno ponašanje u vožnji jer bi kazne ipak smanjile takvo ponašanje. Nadalje, treba mijenjati Članak 54. Zakona o sigurnosti cestovnog prometa uvođenjem kazni za prekoračenje brzine do 10 km/h. Uz to, toleranciju policijskog mjerenja brzine s 10 km/h do 100 km/h i 10 posto iznad 100 km/h treba smanjiti na 3 km/h do 100 km/h i 3 posto iznad 100 km/h. Kod nas je stanje sada takvo da se manjkavošću članka 54. i tolerancije od 10 km, primjerice pri 60 km/h može voziti 80 km/h, a to je velikih 33,3 posto, ističe Marušić koji napominje kako o ovoj konkretnoj nesreći treba detaljno ispitati i provjeriti sve pojedinosti, posebno ograničenje brzine.

»Po stupnju oštećenja automobila, ali i tegljača, vidi se da je udarac u kamion bio strahovit, što upućuje da se vozilo neprimjerenom brzinom. No, u obzir treba uzeti i ostale mogućnosti – protupropisno korištenje pametnog telefona, alkohol, droge, mogućnost da je vozaču pozlilo, umor i eventualni san, skliskost kolnika, pa čak, nažalost, i namjeru vozača da tako nešto učini. Kad se sve to provjeri, saznat ćemo i istinu, ali ostaje činjenica da manjkav članak 54. i prevelika tolerancija mjerenja dopuštaju da se nekažnjeno opasno prekorači brzina«, rekao je Marušić.

Učiti na primjeru Njemačke

Prometni stručnjak Željko Marušić ističe kako od drugih treba učiti pa spominje primjer Njemačke i njihovih zakona vezanih uz promet:

»U Njemačkoj nema apsurdne odredbe da se na cestama izvan naselja ne kažnjava prekoračenje brzine do 10 km/h, niti tolerancije mjerenja brzine od 10 km/h do 100 km/h i 10 posto iznad 100 km/h. U Hrvatskoj, dakle, ako je na autocesti, zbog radova, brzina ograničena na 60 km/h, nekažnjeno se smije voziti 80 km/h, odnosno 33,3 posto brže! U Njemačkoj, gdje se svako prekoračenje kažnjava, a tolerancija mjerenja je do 3 posto, već se sa 62 km/h ulazi u zonu kažnjavanja«, rekao je Marušić.

Prometni znak ograničenja brzine od 80 kilometara na sat izaziva nedoumicu

Nedoumicu izaziva i prometni znak jasno vidljiv kod uništenog Seata. Taj znak pokazuje ograničenje od 80 km na sat. No, moguće je da je tu riječ o znaku koji je stalno postavljen i koji vrijedi za normalne uvjete prometovanja. No, nije li ga onda trebalo – prekriti, prekrižiti, pokazati da tu ne vrijedi. Je li na početku traka kojim je promet preusmjeren i pretvoren u jednosmjerni stajala oznaka od 60 km ili možda i manje, konstatirat će policijska istraga. No, sigurno je da je na samom vijaduktu stajala oznaka ograničenja od 80 km. A to je, na takvom potezu, za dvosmjerni promet – previše.