Politička karijera Josipe Rimac započela je 2005. kada je postala gradonačelnica Knina. S 25 godina bila je najmlađa gradonačelnica u Hrvatskoj.

Iako ju je javnost kasnije percipirala kao blisku HDZ-ovom desnom krilu, ona je tijekom svog mandata na čelu Knina dobro surađivala i s povratnicima srpske nacionalnosti.

Gradonačelnica je bila sve do 2015. kada je dala ostavku kako bi se mogla u punoj mjeri posvetiti funkciji direktorice HDZ-ove kampanje za parlamentarne izbore na koju ju je imenovao tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Neki u stranci smatraju je odgovornom zbog toga što HDZ tada nije ostvario čistu pobjedu, već je morao sklapati koaliciju s Mostom.

U stranci su Rimac zamjerili navodnu grubost u ophođenju s članovima stranke na terenu. Bila je predodređena da postane ministrica, ali to nije postala jer ju je Most, kao ključni koalicijski partner, stavio na listu osoba koje ne mogu biti članovi Vlade.

04.09.2015., Drnis – Tomislav Karamarko predsjednik Hrvatske Demokratske Zajednice na otvaranju 2. Medjunarodnog sjama prsuta u Drnisu. Gradonacelnica Knina Josipa Rimac.
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Bez mandata

Od prosinca 2015. do listopada 2016. bila je saborska zastupnica. Potom je ostala bez saborskog mandata jer je novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nije stavio na izbornu listu za parlamentarne izbore koji su održani u rujnu 2016. Medutim, nakon što je Plenković sastavio Vladu, postala je državna tajnica u Ministarstvu uprave koji je tada vodio Lovro Kuščević. Pokušala se vratiti u aktivnu politiku na lokalnim izborima 2017., ali je izgubila izbore za gradonačelnicu Knina. Prvi čovjek grada postao je nekadašnji član mladeži HDZ-a, a tada nezavisni kandidat Marko Jelić.

Protiv nje je bila podnesena kaznena prijava, ali nikad nije podignuta optužnica zbog slučaja stambenog prostora u Kninu. Istraga se vodila protiv nje i njezinog supruga Danijela, ali je bila obustavljena. Na kraju se sudilo samo Ana Mariji Radić, bivšoj ravnateljici Uprave za područja posebne državne skrbi, i to za zlouporabu položaja, jer ju je sud proglasio krivom da je poduzela niz nezakonitih radnji kojima je obitelji Rimac omogućila da, osim stana od 126,28 četvornih metara, neosnovano stekne vlasništvo nad još dvije etažirane stambene jedinice u istoj zgradi u Kninu.

Osuđena je na rad za opće dobro i vraćanje 548.653 kune, za koliko je procijenjeno da je oštećen državni proračun.

Rimac je imala problema i s Povjerenstvom za sprečavanje sukoba interesa koje ju je kaznilo s 5.000 kuna zbog toga što je kao državna dužnosnica u imovinskoj kartici prijavila kuću, a ne pojedinačno tri stana koji su dio te stambene jedinice. Međutim, Upravni sud usvojio je njezinu žalbu i Povjerenstvo joj je moralo vratiti taj novac.

Suzdržana Mandac

U medijima je Rimac bila i početkom prošle godine, kada je bila među šestero kandidata za ravnateljicu Nacionalnog parka Krka. Iako je slovila za favoritkinju za tu poziciju, Rimac ipak nije bila izabrana. Ministar zaštite okoliša i energetike odlučio je na tu poziciju imenovati Šibenčanku Nellu Slavicu.
Pomoćnica ministra gospodarstva za poduzetništvo i obrt Ana Mandac također je potpuno nepoznata široj javnosti. Doticaj s politikom imala je kao vanjska članica saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina od 2012. do 2015. godine u kvoti HDZ-a. U radu Odbora sudjelovala je redovito i imala je suzdržane nastupe. Ona je za portal womeninadria opisala kako se odlučila za posao u Ministarstvu gospodarstva, te da je u njenoj odluci presudila osobnost i povjerenje u samog ministra Darka Horvata.

Ana Mandac, Photo : Davorin Visnjic/Pixsell

– Pomislila sam kako bih baš mogla s ovim čovjekom surađivati te s njim i timom koji on okupi mijenjati svijet, rekla je Mandac za ovaj portal.

U ovoj policijskoj akciji privedena je i HDZ-ova načelnica Gračaca Nataša Turbić. Ona je na tu funkciju izabrana prvi put na lokalnim izborima 2013. godine.

Privedena je i tajnica kabineta Ministarstva poljoprivrede Ružica Njavro. Ona je u predsjedničkoj kampanji Kolinde Grabar-Kitarović 2015. godine bila organizacijska tajnica Središnjeg koalicijskog stožera.

U veljači ove godine imenovana je članicom Upravnog vijeća Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Prije dolaska u Ministarstvo poljoprivrede radila je u Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova.

Jakupčić je imao najveću plaću među direktorima javnih tvrtki

Krunoslav Jakupčić / Foto Tomislav Miletic/PIXSELL

Iako je član HDZ-a od 1994., predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić nije poznat široj javnosti. Nikada se izravno nije bavio politikom i cijelu je karijeru kao diplomirani inženjer šumarstva proveo radeći u struci. Prvi čovjek Hrvatskih šuma postao je početkom 2009. godine.

Na dužnost direktora došao je s mjesta gradonačelnika Našica, što po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa nije smio. U medije je upao brzo nakon toga jer je bilo ustanovljeno da ima najveću plaću od direktora svih javnih tvrtki, 29.297,80 kuna. Mediji su se njime bavili i zbog činjenice da je po dolasku na dužnost smijenio čak 13 od ukupno 16 šefova podružnica Hrvatskih šuma diljem Hrvatske.