Foto Twitter
Poduzetnici Dejan Slunjski i Danijel Martinčević priznali su krivnju za subvencijsku prijevaru tešku nešto više od 160.000 eura te su im nakon nagodbe s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) izrečene djelomično uvjetne i uvjetne zatvorske kazne
povezane vijesti
Poduzetnici Dejan Slunjski i Danijel Martinčević priznali su krivnju za subvencijsku prijevaru tešku nešto više od 160.000 eura te su im nakon nagodbe s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) izrečene djelomično uvjetne i uvjetne zatvorske kazne.
Dejan Slunjski je osuđen na dvije i pol godine zatvora, od čega šest mjeseci mora provesti iza rešetaka, dok mu je ostatak uvjetovan na način da idućih pet godina ne smije počiniti novo kazneno djelo. Uz to, izrečena mu je i kazna prema kojoj u roku od četiri godine mora nadoknaditi novac stečen prijevarom.
Ukoliko Slunjski u zadanom roku ne vrati sav novac, uvjetni dio kazne bit će opozvan i zamijenjen zatvorom, dok će se dug naplatiti prisilno.
Danijel Martinčević je osuđen na uvjetnu kaznu u trajanju od 11 mjeseci s petogodišnjim rokom kušnje, a njegova tvrtka Gamelos mora platiti i sporednu kaznu u iznosu od 7000 eura.
Kako se doznaje na zagrebačkom Županijskom sudu, prvooptužena Jasminka Pečarić, inače nekadašnja bankarica u Komercijalnom centru Erste banke u Čakovcu, nije se nagodila te će joj presuda biti izrečena nakon suđenja u slučaju podizanja optužnice.
EPPO sumnja da su okrivljenici od 2019. do 2020. godine u tri navrata počinili subvencijsku prijevaru s ciljem nepripadnog dobivanja financijske potpore za SME financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF).
Tužiteljstvo je ranije objavilo da je riječ o tri kredita iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), uključujući i kredit za pokrivanje gubitaka prouzročenih pandemijom covida 19.
Istragom je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da su te osobe osnovale lanac tvrtki u njihovom vlasništvu i pod njihovom upravom, kako bi dokazali da imaju pravo na financijsku potporu za SME. Također je utvrđeno da su predočili krivotvorene investicijske planove, fakture za nepostojeće transakcije, kao i nepouzdane korporativne bilance koje su pokazivale uspješno poslovanje, izvijestio je EPPO.
Ističu da je analiza novčanog tijeka tvrtki pokazala da dobiveni krediti nisu korišteni za prikazane namjene, već su ih okrivljenici podigli s poslovnih računa u roku od 24 sata nakon dobivanja.
Smatraju da je pritom prouzročena šteta od preko 160.000 eura, budući da zajmovi nisu vraćeni niti je njihova naplata iz sredstava osiguranja bila moguća.
