Gotovo punih pet godina od spektakularne akcije privođenja bivše Uljanikove vrhuške, blizu četiri godine od podizanja optužnice i još gotovo dvije od njezine pravomoćnosti, na Županijskom sudu u Rijeci danas počinje suđenje dvanaestorici bivših direktora i menadžera Uljanik grupe i Uljanik plovidbe koje se u ovom predmetu inkriminira za gospodarski kriminal težak 120 milijuna eura.

Kao trinaestooptužena je pulska brodarska kompanija koja je u međuvremenu promijenila naziv i danas posluje kao Alpha Adriatic.

Ovaj iznimno obimni i složeni predmet, koji već sada obuhvaća oko petnaest tisuća stranica, povjeren je sutkinji Damiri Delost, a prema rješenju predsjednika Županijskog suda Vlade Skorupa, koji je prije pola godine uvažio traženja optuženih Antona Brajkovića i Marinka Brgića za suđenje u razumnom roku, presuda bi trebala biti donesena do sredine 2025. godine.

Sljedeća dva raspravna ciklusa zakazana su za prvu polovinu siječnja i veljače iduće godine ili, preciznije, od 8. do 12. siječnja te od 5. do 9. veljače.

Optuženička klupa

Uz bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića, kao prvooptuženog, na optuženičku klupu u velikoj raspravnoj dvorani riječkog suda danas će prvi put sjesti i bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, bivši član uprave Uljanika Veljko Grbac, bivši predsjednik uprave Uljanika Gianni Rossanda, njegov prethodnik na toj funkciji Anton Brajković, bivši direktori Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc i Eduard Milovan, nekadašnji direktori »3. maja« iz razdoblja restrukturiranja riječkih navoza pod kapom Uljanika Zdravko Pliško, Maksimilijan Percan i Domagoj Klarić, bivši direktori Uljanik Pomorstva i Uljanik Shipmanagmenta Elvis Pahljina i Darko Šorc te zastupnik bivše Uljanik plovidbe.

Iz Nadzornog odbora ove brodarske kompanije, kojim predsjeda Plinio Cuccurin, prije nekoliko su mjeseci javno poručili da će se, zajedno s upravom društva, nakon svih prikupljenih informacija i pravnih ekspertiza »uvjereni da je optužnica neosnovana« te poručili da će se, zajedno s upravom tvrtke, snažno angažirati na argumentiranom dokazivanju nevinosti društva i odgovornih osoba.

Prvookrivljeni Marinko Brgić te još jedanaestorica bivših čelnika Uljanika i »3. maja« te Uljanik plovidbe terete se za zloporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, a za jednog okrivljenika i za subvencijske prevare.

Glavna točka optužnice odnosi se na gradnju četiri broda za prijevoz rasutog tereta koji su u pulskom brodogradilištu izgrađeni od 2010. do 2016. za Uljanik plovidbu.

Riječ je o brodovima »Veruda«, »Stoja«, »Punta« i »Valovine«, a u fokusu su Brgić, Rosanda, Grbac, Brajković, Kranjc i Pahljina koje tužiteljstvo tereti da su na zahtjev i u dogovoru s Pavletićem i Šorcom ugovorili njihovu gradnju »po cijeni znatno nižoj od obračunatih i priznatih troškova proizvodnje«.

Tužiteljstvo je zauzelo stav da su to učinili posve svjesni da će to rezultirati teško nadoknadivim gubitkom za brodogradilište, kao i toga da Uljanik plovidba nije imala u cijelosti osigurana sredstva za financiranje tako ugovorenih brodova zbog čega je pulski škver, inkriminira se u optužnici, pretrpio štetu od 736 milijuna kuna ili gotovo 100 milijuna eura.

Sporne pozajmice

Odvjetnici nekih od optuženih u dosadašnjim su istupima dali naslutiti da će ustrajavati u dokazivanju da štete, za koju se danas terete njihovi branjenici, nema.

Za očekivati je da će se pozivati na općepoznate cikluse krize i konjukture kojima je podložno (i) pomorsko tržište, stavljajući u prvi plan da je u vrijeme kada su ugovoreni ovi brodovi tržište vozarina i gradnje novih brodova bilo u dubokoj krizi te da je zapravo odluka o njihovoj gradnji bila najmanje loša opcija za pulski škver u datom trenutku kad su navozi zjapili prazni.

Bit će, također, zanimljivo pratiti hoće li se i u kojoj mjeri koristiti argument da su o poslovnim potezima iz točaka optužnice bile pravodobno upoznate i dobile suglasnost resornih institucija, počevši od kontrolnog tijela Hrvatske brodogradnje-Jadranbroda do Ministarstva gospodarstva i financija.

Jedna od točaka optužnice odnosi se i na pozajmice od 36 milijuna kuna koje su, odmah nakon što je »3. maj« prešao pod okrilje Uljanika, još tamo ujesen 2013., išle prema Uljanik plovidbi, privatnoj brodarskoj kompaniji.

Alpha Adriatic, podsjetimo, u sklopu svoje predstečajne nagodbe danas vraća taj novac riječkom brodogradilištu, međutim, za tužiteljstvo je bilo relevantno da je ta pozajmnica išla mimo znanja Nadzornog odbora »3. maja«, kao i činjenice da je »3. maj« tada bio poduzetnik u teškoćama i korisnik državnih potpora.

Optužnicom je obuhvaćen i sporan prijeboj potraživanja u kojem su »3. maju« na osnovu njegovih potraživanja od oko 100 milijuna kuna prema pulskom brodogradilištu prepisani 40-postotni poslovni udjeli na brodovima »Veruda« i »Stoja«, u tom trenutku debelo hipotekarno opterećenih te od kojih, tvrdi tužiteljstvo, riječko brodogradilište nije ostvarilo nikakve prinose.

Predmet optužnice je i panel-linija koju je bivša uprava Uljanika 2017. godine (pre)prodala riječkom brodogradilištu za 22 milijuna kuna.

To postrojenje bilo je originalno kupljeno i montirano u Uljanikovim pogonima u Vodnjanu, a u »3. maju« je nikad nisu koristili niti je to bio prioritet za tadašnje trećemajske proizvodne potrebe.

Ukupna šteta oko milijardu eura

Afera s financijskim krahom Uljanika, koji je državni proračun 2019. koštao više od četiri milijarde kuna na račun protestiranih državnih jamstava, u proteklim je godinama rezultirala s više krakova policijskih istraga, međutim, koliko je poznato, dosad nijedna od tih istraga, izuzev ove po kojoj danas počinje suđenje, nije došla do faze podizanja optužnice.

Zadnje što se oglasilo u javnosti bilo je priopćenje iz Ravnateljstva policije iz ožujka ove godine kojim su obznanili da su podnijeli i petu kaznenu prijavu u slučaju Uljanik te da se ukupna šteta, nakon provedenih kriminalističkih istraživanja, penje na oko milijardu eura.