ZAGREB – Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela sedam županijskih sudova pružili su podršku za 46.968 osoba od 2008. do danas, objavljeno je na prošlotjednoj konferenciji u Ministarstvu pravosuđa i uprave povodom Europskog dana zaštite žrtava kaznenih djela koji se obilježava svake godine 22. veljače. U Ministarstvu je ustrojena Služba za podršku žrtavama i svjedocima koja koordinira cijeli sustav pomoći. Hrvatska svake godine evidentira oko 50 tisuća osoba oštećenih kaznenim djelima, što dokazuje važnost i potrebu postojanja ovakvog sustava.

Žrtve i svjedoci imaju pravo na emocionalnu podršku prije, tijekom i nakon sudskog postupka, pravo na pratnju tijekom davanja iskaza, na informaciju o svojim pravima i o fazama kaznenog ili prekršajnog postupka, kao i pravo na obavijest o otpustu zatvorenika.

Raskorak u praksi

Statistički podaci pokazuju kako je u razdoblju od 2013. do 2022. godine, od Službe za podršku žrtvama i svjedocima o otpustu počinitelja s izdržavanja kazne zatvora informirano 9.640 žrtava, od čega 958 djece, dok su dodatnu podršku zatražile 234 žrtve, kazala je voditeljica Službe za podršku žrtvama i svjedocima Nikica Hamer Vidmar. Svake godine jedan od četvero građana Europe postane metom kaznenog djela, no mnogi od njih to ne prijave nadležnim institucijama, najviše zbog straha.

Uz podršku Europske komisije u Hrvatskoj i ostalim zemljama članicama, Europski dan zaštite žrtava kaznenih djela ove je godine obilježen s ciljem osnaživanja oštećenika, podizanja svijesti o njihovim pravima i poticanju na prijavu nedjela s posebnim naglaskom na najosjetljivije društvene skupine kao što su djeca, žrtve LGBTIQ fobije i ksenofobije te rodno uvjetovanog nasilja. Podsjećamo, prošle je godine u Hrvatskoj ubijeno 13 žena od strane bliskih osoba, a evidentirano je 8.000 prekršajnih te nešto više od 7.000 kaznenih djela obiteljskog nasilja. Od iznimne je važnosti uloga civilnog društva koje iz godine u godinu prati ovu važnu problematiku i detektira pomake kao i ograničenja u praktičnoj primjeni zaštite. Proteklih godina pitanje prava i položaja žrtava kaznenih djela postalo je pitanje od značajnijeg interesa stručne javnosti i usklađivanja zakonodavstva s međunarodnim standardima. Zaštita žrtava od ponovljene viktimizacije i traumatizacije prepoznata je kao jedno od ključnih područja u koje je potrebno uložiti daljne napore, smatraju iz udruge Ženska soba. Usprkos pozitivnim promjenama, i dalje postoje problemi u praksi i raskorak u djelovanju institucija i ostvarivanju navedenih prava. U sklopu projekta Ženske sobe »Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela« organiziran je okrugli stol.

Prava žrtava

Tijekom 2022. Mreži podrške i suradnje koju čini desetak nevladinih organizacija, obratilo se 47 posto više korisnika i korisnica u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj žrtava kaznenih djela, i to preko 80 posto, koje su im se obratile za pomoć su žene. Javnosti su predstavljeni rezultati provedenog istraživanja o položaju i pravima žrtava kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu. U istraživanju je sudjelovalo 177 osoba, predstavnika policije, državnog odvjetništva, sudova, žrtava nedjela i službe za podršku žrtvama. Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica pravnog tima Ženske sobe naglasila je kako istraživanje ukazuje na određeni jaz u percepciji između predstavnika institucija i žrtava kaznenih djela s druge strane.

– Istraživanje pokazuje da postoji disproporcija u jasnoći, brzini i pravodobnosti davanja informacija žrtvama. Tu je i pitanje samokritičnosti – pravnici smatraju kako govore razumljivim jezikom, dok žrtve kao pravni laici to ne doživljavaju baš tako. Nužno je poraditi na kvalitetnijoj komunikaciji, naglasila je pravnica Ženske sobe. Zakonskim odredbama sud, Državno odvjetništvo i policija dužni su žrtvu kaznenog djela na razumljiv način obavijestiti o pravima koje ima u kaznenom postupku. No, očito je i da regulativa zbog ljudskog faktora ne uspijeva dovoljno u praktičnoj primjeni.

Komunikacija na sudu razumljiva

Rezultati istraživanja objavljeni su u publikaciji Ženske sobe »Žrtve kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu, rezultati istraživanja i iskustva iz prakse«. Većini žrtava koje su sudjelovale u istraživanju najrazumljivija komunikacija o njihovim pravima bila je na sudovima, a najnerazumljivija na policiji. Od ukupnog broja žrtava kaznenih djela iz uzorka, 17 posto nije nikada od policije dobilo uputu o svojim pravima, kao od prve institucije u kaznenom postupku kojoj su se obratile. Samo trećina policijskih službenika (33 posto), nešto manje od polovice državnih odvjetnika (43 posto) te oko dvije trećine sudaca (68 posto) smatra da su upute o pravima za žrtve u potpunosti jasne. To ukazuje na potrebu da bi se upute trebale pojednostaviti. No, od policije je na službe za podršku upućeno 74 posto žrtava kaznenih djela, od državnog odvjetništva 29 posto, dok je samo 15 posto žrtava navelo da je upućeno na podršku od suda. Rezultati istraživanja dostupni su na web-stranicama: zeneimediji.hr i zenskasoba.hr