ZAGREB – Vlada prognozira da će Hrvatska u sljedećoj godini ostvariti barem slabašni rast gospodarstva od 0,7 posto, a te svoje prognoze temelji na povećanju investicija, među ostalih i onih javnih, posebice za projekte koji se financiraju novcem Europske unije. U situaciji kad građani zbog inflacije imaju sve manje raspoloživog dohotka, odnosno on realno sve manje vrijedi, država će se, umjesto na osobnu, oslanjati na javnu potrošnju. U sljedećoj godini tako su ulaganja u kapitalne projekte povećana za čak 27,5 posto, odnosno za čak 8,8 milijardi kuna u odnosu na ovu godinu i trebala bi doseći 40,8 milijardi kuna. U tom su iznosu ulaganja koja će se pokrivati isključivo iz nacionalnog proračuna, novac iz EU fondova, ali i vlastiti doprinos kojim se dijelom sufinanciraju EU projekti. Na papiru to dobro izgleda, kao što je izgledalo svih dosadašnjih godina. Prognozirala je Vlada i u ovoj godini veća ulaganja, ali projekti koji se u potpunosti ili djelomično financiraju iz EU fondova su podbacili, pa je u rebalansu država morala smanjiti rashode za kapitalne izdatke za 5,3 milijarde kuna.

Nadoknadivo kašnjenje

Najvećim dijelom, odnosno za čak 3,7 milijardi kuna, zbog smanjenja količine novca iz europskih fondova. Za koje se to projekte novac očekivao u ovoj godini, ali nije stigao, prilično transparentno pokazuje Vladin dokument »Analitički prikaz izmjena i dopuna potprojekata planiranih unutar proračunskih aktivnosti/projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu«. U njemu je navedeno na stotine projekata za koje državna administracija i tvrtke u planiranim rokovima nisu iskoristile novac Europske unije, pa ih je zapravo i nemoguće sve nabrojiti.

No, malo koje ministarstvo, što uključuje ustanove i javna poduzeća kojima je nadležno, nije podbacilo u planovima za ovu godinu, pa je tako primjerice Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u ovoj godini u planu imalo 2,8 milijardi kuna projekta iz EU fondova, ali je u rebalansu plan smanjen za 714 milijuna kuna, odnosno za četvrtinu. Među ostalim, novac za projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka smanjen je s 202 na 105 milijuna kuna, odnosno za 97 milijuna kuna. Plan je bio u ovoj godini potrošiti 104 milijuna kuna za obnovu voznog parka HŽ Putničkog prijevoza novim elektromotornim vlakovima, a u rebalansu je u ovoj godini taj iznos smanjen na nulu. Pitali smo zato Ministarstvo zašto je došlo da smanjenja iznosa te zašto je realizacija ovih dvaju projekata, ali i ostalih iz njihovog resora sporija od planiranog te može li se dogoditi da Hrvatska ostane bez novca iz EU fondova. Posebice je to opasno za novac iz višegodišnjeg EU proračuna 2014. – 2020. godina za koji je Hrvatska dobila produljenje od tri godine za njegovo korištenje.

Iz Ministarstva odgovaraju da se najznačajnija smanjenja plana odnose na kašnjenja u provedbi dijela projekata, kao i dugotrajnosti pregleda i odobrenja postupaka nabave, kao preduvjeta za odobrenje troškova. Kažu da su zbog toga isplate manje od planiranih i da su plaćanja pomaknuta na 2023. godinu.

Što se tiče projekta izgradnje državne ceste DC 403, pojašnjavaju da parcijalnih, ali nadoknadivih kašnjenja u realizaciji financijskog plana za ovu godinu ima u zadnjem kvartalu godine, prvenstveno zbog »poteškoća izvođača s financiranjem novčanog tijeka za troškove građenja uslijed poremećaja cijena zbog pandemije COVID-19 i dodatno, rata u Ukrajini«.

Isporuka vlakova

– Određeni dodatni troškovi su stoga očekivani početkom 2023. godine, umjesto u zadnjem kvartalu ove godine. Tu se prije svega misli na radove izrade kolnika i radove napajanja i opremanja, pojašnjavaju iz Ministarstva. Kažu da rizik od nemogućnosti dovršetka projekta u ovom programskom razdoblju nije vjerojatan jer su svi objekti projekta građevinski pred dovršetkom, a uz to se ugovorom predvidjela, a Zaključkom Vlade dodatno potaknula izmjena cijena zbog izvanrednih okolnosti. Dovršenje ovog projekta je planirano do ljeta 2023. godine, dok je prihvatljivost financijskih izdataka do kraja 2023. godine.

Ministarstvo ističe i da realizacija projekta Obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza (HŽPP) novim elektromotornim vlakovima nije sporija od očekivanog te se odvija u okvirima i dinamici kako je određeno Ugovorom između naručitelja i dobavljača, kao i grant ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Kažu i da je isporuka prvih vlakova od ukupno ugovorenog 21 vlaka, predviđena krajem prosinca 2022. S obzirom na to da će računi po isporuci vlakova u HŽPP stići krajem prosinca 2022., sukladno proceduri ovjeravanja računi se odobravaju dvostupanjski kroz dva posrednička tijela, što znači da će se plaćanje spomenutih računa izvršiti početkom 2023. godine, pa je stoga navedeni novac iz proračuna Ministarstva iz 2022. prenesen u 2023. godinu.

– Dakle, ne radi se o pomicanju rokova, prenamjeni troškova ni kašnjenju projekta, poručuju iz Ministarstva.

No, već sada se može reći da će, ako se ne odrede novi rokovi, Hrvatska u europskoj blagajni ostaviti ogroman novac. Prema izvješću Europskog revizorskog suda za 2021. godinu, Hrvatska je po tom pitanju najlošija među članicama Unije. Tako je do početka ove godine iz višegodišnjeg proračuna koji je mogla koristiti od 2014. godine neiskorišteno ostalo čak 5,187 milijardi eura, što je 46 posto ukupno odobrenog novca. Na drugom kraju liste je Irska koja je uspjela potrošiti čak 81 posto odobrenog novca, što je možda i jedan od odgovora na pitanje zašto ljudi odlaze iz Hrvatske u tu državu.

Srebrnjak možda zauvijek izgubljen

Pregled Vladinog dokumenta pokazuje i da je u ovoj godini plan Ministarstva gospodarstva smanjen za 464 milijuna kuna, ali oni su uspjeli potrošiti više od 6,2 milijarde kuna. Ministarstvo poljoprivrede svoj je plan umanjilo za oko deset posto, odnosno 340 milijuna kuna, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja za oko 360 milijuna kuna, od čega se 126 odnosi na Veliki projekt: »Dječji centar za translacijsku medicinu« Dječje bolnice Srebrnjak i s obzirom na situaciju oko tog projekta moguće je da je taj novac zauvijek izgubljen.

No, moguće je i da svi oni računaju na to da će novac biti iskorišten nešto kasnije od plana, odnosno već sljedeće godine. Zadnja je to godina, u kojoj Hrvatska može koristiti novac koji joj je iz Europskog proračuna pripao u razdoblju od 2014. do 2020. godine i za koji je ishodila tri dodatne godine provođenja projekta. No, i taj dodatni rok već curi, deset zemalja EU-a, među kojima je Hrvatska, tražilo je produljenje roka, no u Vladi nisu uspjeli doznati što je s tom inicijativom.