Lani u vrijeme kada su mediteranske, ali i sve europske zemlje bile zatvorene zbog pandemije, češki željeznički prijevoznik Regiojet krenuo je u avanturu dovođenja čeških i slovačkih gostiju u Hrvatsku, točnije preko Ljubljane u Rijeku.

U lanjskoj, prvoj pandemijskoj godini, prodao je oko 60 tisuća karata! No, nije ovo izuzetak što se tiče turističkih inicijativa iz ovih srednjoeuropskih zemalja u Hrvatskoj. Češki i slovački kapital je već dobrano inkorporiran u hrvatskom turizmu.

Dovoljno je samo spomenuti češkog poduzetnika Jaroslava Tresnjaka koji je u Rijeci na Kostabeli izgradio lukusuzni petozvjezdani Hilton Costabella Beach&Spa resort, a češko-slovački investicijski fond J&T ušao u Lagunu Novigrad, a time i ostale turističke tvrtke koje su u njenu sastavu, poput hotela Njivice ili posljednjih akvizicija na Pelješcu i Korčuli.

Česi i Slovaci investiraju diljem Jadrana, od apartmana na Viru do hotela Lav Le Meridien kojem je vlasnik ODIEN Grupa iz Praga čiji je vlasnik i direktor Mike Saran koji se u subotu zaputio već drugu godinu zaredom biciklom iz Praga u Split.

Najomiljenija destinacija

Češki i slovački gosti i ove godine, očekivano, pokazuju velik interes za odmor na Kvarneru i općenito u Hrvatskoj. Ne u samo jednoj destinaciji. Naime, lani se znalo čuti da ovi gosti, uz Poljake, i naravno najbrojnije Nijemce, spašavaju kriznu sezonu.

Prema podacima Predstavništva HTZ-a u Češkoj i Slovačkoj, iz Češke su prošle godine u Hrvatsku stigla 520.024 gosta koji su ostvarili 3.546.034 noćenja, što je čak 66 posto rezultata iz rekordne 2019. godine.

Ovim je rezultatom tržište Češke u prošloj godini zauzelo četvrto mjesto na listi inozemnih gostiju, nakon Njemačke, Slovenije i Poljske, što je rast za dva mjesta u odnosu na 2019. godinu. Usprkos vrlo restriktivnim mjerama za inozemna putovanja u Slovačkoj, s ovog su tržišta ostvarena 157.954 dolaska i 1.107.052 noćenja, što je bilo oko 35 posto rezultata iz rekordne 2019.

Dubravko Miholić, direktor HTZ-ova Predstavništva za Češku i Slovačku, kazao je kako je Česima Kvarner, primjerice, sve zanimljiviji te raste broj dolazaka u ovu regiju koja je Česima treća najpopularnija morska županija s 15,3 posto dolazaka, odmah iza Splitsko-dalmatinske i Istarske županije.

Lani je na Kvarner stiglo više od 80.000 Čeha koji su ostvarili više od pola milijuna noćenja. Kvarner je i Slovacima, s udjelom od 19,3 posto, također treća najtraženija destinacija te je 2020. godine stiglo 38.000 Slovaka koji su ostvarili gotovo 300.000 noćenja.

Slovacima su, gledano prema noćenjima, najtraženije destinacije prošle godine bile Vir, Zadar, Vodice, Crikvenica, Rogoznica, Primošten, Tučepi, Rovinj, Baška i Šibenik, dok su Česima najtraženije destinacije bile Baška Voda, Omiš, Gradac, Biograd na Moru, Medulin, Živogošće, Rovinj, Rogoznica, Vir i Novalja.

Na pitanje kakav vid odmor ovi gosti preferiraju, Miholić je naveo kako su im vrlo važni očuvana priroda, čisto Jadransko more – koje Česi i Slovaci često nazivaju »češko ili slovačko more«, brza i laka dostupnost svim prijevoznim sredstvima, gostoljubivost domaćina, bogata kulturna baština, bliskost jezika te lakoća komunikacije, raznolika ponuda, primjerice sportskih sadržaje i odlična gastronomija.

– To su svakako najvažnije pozitivne točke Hrvatske, zbog kojih su mnogi Česi i Slovaci zavoljeli našu zemlju, a mnogima je ona jedina strana odmorišna destinacija u koju se iz godine u godinu rado vraćaju.

Na drugu stranu, sve zahtjevnijim generacijama Čeha koji za svoj novac traže adekvatne usluge, ponudu smještaja i dodatne programe koji će im pružiti nezaboravan doživljaj na godišnjem odmoru, navedene prednosti ne moraju više biti dovoljne. Ipak, Hrvatska je na češkom tržištu i dalje najomiljenija morska destinacija, kaže Miholić.

Pozitivne reakcije

Što se tiče utjecaja pandemije na njihove navike putovanja, kaže direktor HTZ-ova Predstavništva, Česi koji su lani odlučili provesti odmor u Hrvatskoj, odlučili su se zato što su percipirali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju, ali i jednu od rijetkih destinacija u koju su mogli putovati.

​- Najviše se putovalo vlastitim automobilom, zbog straha od zaraze, iako je bilo dosta aranžmana i autobusom, dok su željezničku liniju za Rijeku koristili uglavnom individualci. Tražile su se sve vrste smještaja, kampovi zbog boravka u prirodi, zatim hotelski smještaj 3 ili 4 zvjezdice te su prevladavali manji hoteli u izoliranim resortima, a izvrsne rezultate ostvarila je i nautika.

Najveća potražnja bila je za apartmanskim kućama s manje apartmana. Od destinacija prevladavala je Istra zbog blizine i sigurnosti destinacije, ali i zbog kvalitete smještaja i usluga. Isto tako zabilježen je velik interes za manja turistička mjesta gdje se pretpostavljalo da će biti manje ljudi.

Kako kažu iz agencija, reakcije gostiju koji su proveli odmor u Hrvatskoj bile su uglavnom pozitivne, prvenstveno iz razloga što je bilo manje turista nego što znaju iz ranijih godina, rekao nam je direktor Predstavništva.

​Dodao je i kako su se i Slovaci lani odlučili putovati, ali opreznije i u znatno manjem broju nego Česi. To nije slučaj samo za Hrvatsku, već i za druge zemlje. Kod autobusnog, željezničkog i autoprijevoza u inozemstvo, prošlo ljeto prevladavala je Hrvatska i to uz prijevoz vlastitim automobilom.

Pozitivna je bila i vijest o uvođenju direktne avionske linije iz Bratislave za Split Air Explorea, koja je zasigurno pridonijela rastu broja avioputnika iz Slovačke na području Dalmacije.

Prema informacijama koje je u medijima objavila Udruga slovačkih putničkih agencija SACKA krajem kolovoza 2020. godine, nakon što je Vlada Slovačke u kolovozu proširila popis rizičnih »crvenih« zemalja koji je počeo vrijediti od 1. rujna, a na koji je stavljena i Hrvatska, nastala je lančana reakcija u kojoj su slovački turisti počeli masovno otkazivati agencijama putovanja za rujan.

– No, mogu reći kako za ovu turističku godinu zadnjih tjedana imamo samo pozitivne najave i informacije da se znatno pokrenuo buking od popuštanja mjera i otvaranja granica jer se Hrvatska još tijekom zime i proljeća predstavila kao sigurna destinacija kroz Safe Stay in Croatia projekt i promociju, kaže Miholić.

​Prema njegovim riječima, ako netko ove godine zaslužuje odmor u inozemstvu, onda su to Slovaci koji su sve do sredine svibnja ove godine imali zabranu putovanja u turističke svrhe u inozemstvo.

– Agencije u Češkoj očekuju rezultate na razini prošle godine, s izglednim rastom od 10 do 20 posto u odnosu na lani u slučaju povoljne epidemiološke situacije, dok su agencije u Slovačkoj suzdržane u najavama, ali većinu gostiju iz Slovačke možemo očekivati tijekom srpnja, kolovoza, ali i znatan broj u posezoni tijekom rujna i listopada.

Odlične rezultate na oba tržišta ostvaruje nautika, najavio je Miholić, te podsjetio i kako je upravo tijekom vikenda i prvog dolaska Regiojetova vlaka iz Praga u Rijeku i Zagreb, postignut bilateralni dogovor između Češke i Hrvatske kojim

Tri avioprijevoznika ove godine povezuju Hrvatsku i Češku

​Iz Češke ove godine u Hrvatsku vode tri avioprijevoznika, Croatia Airlines, SmartWings i Ryanair, koji će nuditi direktne letove iz Praga za Zadar, Split i Dubrovnik.

– Iako očekujemo da će najveći broj Čeha doći u Hrvatsku automobilom, zbog blizine destinacije, ovako im se pružaju i dodatne mogućnosti izbora prijevoza. Glede Slovačke, želim pohvaliti novu charter liniju Bratislava – Brač, koja je rezultat dogovora između turističke agencije SATUR, koja je odlučila svojim kupcima ponuditi takvu vezu i Croatia Airlinesa.

Prema informacijama koje imamo iz SATUR-a, ponuda je naišla na pozitivnu reakciju, pogotovo zato što Slovaci mogu biti na moru za dva sata i uživati ​​na Braču. Prema našim informacijama, većina Slovaka koristi bečku i krakovsku zračnu luku.

Međutim, nadamo se da će AirExplore obnoviti liniju Bratislava – Split, koju je predstavio prošlo ljeto i koja je bila sjajan dodatak. Trenutno nije moguće letjeti iz Bratislave ni u jedno turističko odredište u Hrvatskoj.

Iz Beča postoje letovi, na primjer Ryanair leti za Zadar, Pulu i Dubrovnik, Croatia Airlines za Brač i Split. Mnogi Slovaci koriste ponudu njemačkih i austrijskih turističkih agencija koje nude gotova putovanja u Hrvatsku, uključujući avionske karte, hotelske transfere i smještaj.

Tamo lete raznim zrakoplovnim kompanijama, ponekad izravnim letovima, ponekad s presjedanjem u Njemačkoj, kazao je Dubravko Miholić. Inače, najveća slovačka putnička agencija Pelikan predlaže Slovacima povoljne letove do Hrvatske iz Beča i Budimpešte.

Primjerice do Hvara, Korčule, Mljeta se sugerira let iz Beča do Dubrovnika za oko 40 eura, a za odmor na Krku i Pagu predlaže se let do Zadra iz Budimpešte za oko 60 eura.

Jančura: Evo što je RegioJet prepoznao u Hrvatskoj

Radim Jančura, vlasnik i predsjednik Uprave RegioJeta, pojasnio nam je svoje viđenje Hrvatske kao destinacije i perspektive koju je vidio u našoj zemlji te u kojoj je u godini pandemije, dok su druge turističke zemlje bile zatvorene, postavio izvrsno prihvaćenu, ali i još važnije – profitabilnu željezničku liniju.

– Točno, vidjeli smo rastući potencijal hrvatskog tržišta što sada dokazuje velika potražnja za našim vlakovima koji su ove godine počeli voziti mjesec dana prije i dolaze na više odredišta. Trenutno je već prodano 45.000 karata te svaki dan prodajemo 1.200 do 1.400 karata.

Očekujem da će sljedećih 30 dana biti vrhunac prodaje jer je upravo sada, nakon ukidanja ograničenja za dolazak u Hrvatsku i vraćanja u svoju zemlju, puno više putnika odlučilo otići u Hrvatsku na odmor, kazao je Jančura.

Govoreći pak o percepciji Hrvatske kao destinacije za odmor u očima češkog turista, istaknuo je kako je Hrvatska uvijek bila najpopularnije turističko odredište čeških turista. To je, reći će, i zbog prekrasnog mora, povijesnih primorskih gradova i također razumljivog jezika.

– Stoga svakog ljeta uvijek kažemo, češki građani su podijeljeni u dvije skupine – one koji su već proveli praznike u Hrvatskoj i ostale koji će tek otići u Hrvatsku, slikovito je kazao čelni čovjek RegioJeta.

Dodao je, međutim, i kako je pandemija COVID-19, uz postavljanje RegioJetovih linija, ustvari bila prilika za Hrvatsku da privuče i nove skupine turista, koji u standardnim okolnostima ne bi išli u Hrvatsku.

Novi uvjeti motivirali su ih da »isprobaju« Hrvatsku već prošle ili ove godine, a mnogi od njih odlučili su doći ponovo umjesto da lete naprimjer u Grčku ili Španjolsku. Postali su novi segmenti turista koji posjećuju Hrvatsku.

Dakle, s onima koji već znaju Hrvatsku, ali i novim gostima iz Češke, Slovačke i Mađarske, u RegioJetu računaju na još bolju turističku sezonu. Vlasnik RegioJeta otkrio je kako im je plan ove godine prodati čak sto tisuća karata na željezničkoj liniji za Hrvatsku.

A to je čak 50 posto više putnika nego lani.

– Također očekujemo da će više Hrvata posjetiti Češku našim vlakovima te da će nam, kao i prošle godine, hrvatski vlakovi biti isplativ projekt, zaključio je češki poduzetnik.

Pancirov: Kako je krenula priča o “žutom vlaku

Ljiljana Pancirov, veleposlanica Republike Hrvatske u Pragu, prisjetila se i kako je ustvari krenula priča o »žutom vlaku« u Hrvatskoj.

– U vremenima opće zatvorenosti zbog pandemije i velik dio godine nemogućnosti putovanja, osim osobnim vozilima, svaki novum, pa tako i uvođenje noćnog vlaka od Praga do Rijeke, bio je izniman poduhvat.

Naime, RegioJet je prepoznao međuprostor koji je nastao u prijevozu između Češke i Hrvatske, ponudio nam noćni vlak i mi smo uz potporu hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i HTZ-a te resornih ministarstava i HŽ-a, hrabro krenuli u provedbu.

Bio je to poduhvat godine, započet s vizijom. Prve razgovore s RegioJetom i dogovore o predstavljanju projekta obavila sam s inženjerom Alešom Ondrajem početkom svibnja prošle godine, i to u vrijeme svekolike zatvorenosti obiju zemalja, a prodaja karata počela je već sredinom lipnja.

Prvotna namjera vožnje svaki drugi dan prerasla je zbog velikog interesa u srpnju i kolovozu u dnevne linije, rekla je, istaknuvši i kako je putovanje »žutim vlakom«, kako je od milja prozvan zbog karakteristične boje, ustvari lijep nastavak prvih dolazaka vlakom na Jadran koji datiraju još iz kraja 19. stoljeća u organizaciji Kluba čeških turista.

– Rado o putovanju vlakom entuzijastično govorim upravo sada, budući da je ova, 2021., Europska godina željeznica, zaključila je Pancirov.