Neformalna okupljanja šefova država ili vlada EU-a namijenjena su razmjeni mišljenja o pojedinim temama kako bi se pripremio teren za kasnije odluke i zakonodavne inicijative. Novi predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa još je prije preuzimanja dužnosti najavio da želi povremeno organizirati neformalne sastanke čelnika EU-a kako bi mogli na miru,bez obveze donošenja bilo kakvih odluka ili zaključaka raspravljati o aktualnim temama.


Prvotno je bilo planirano da se skup održi u dvorcu Limont u blizini Liegea, ali se zbog logističkih razloga od toga odustalo. No, ostalo se pri ideji da se skup održi izvan sjedišta Europskog vijeća i čelnici će se sastati u palači Egmont u Bruxellesu.




Na sastanak su pozvani i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i britanski premijer Keir Starmer.


Na samom početku skupa sudjelovat će predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, a odmah nakon toga čelnici 27 zemalja započinju raspravu o trenutačnoj geopolitičkoj situaciji. Tijekom ručka pridružit će im se glavni tajnik NATO-a Rutte s kojim će razgovarati o suradnji EU-a i NATO-a.


Popodne će čelnici razgovarati o jačanju europske obrane, a navečer će im se na radnoj večeri pridružiti britanski premijer Keir Starmer.


Po završetku okupljanja nisu predviđene nikakve zajedničke izjave, ali je predviđena zajednička konferencija za novinare predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i poljskog premijer Donalda Tuska, čija zemlja trenutačno predsjedava Vijećem EU-a.


“Vjerujem da dijelimo sličnu procjenu prijetnji s kojima se Europa suočava”, kaže se u pozivnom pismu predsjednika Europskog vijeća upućenog čelnicima 27 država članica, britanskom premijeru Keiru Starmeru i glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu.
“Ruska agresija na Ukrajinu donijela je ponovno rat visokog intenziteta na naš kontinent – kršeći temeljna načela međunarodnog prava i prijeteći europskoj sigurnosti – zajedno s rastućim hibridnim i kibernetičkim napadima na države članice, njihova gospodarstva i društvo. Mir u Europi ovisi o tome hoće li Ukrajina dobiti sveobuhvatan, pravedan i trajan mir”, napisao je Costa.


Costa predlaže da se rasprava na tom sastanku temelji na dva načela. Prvo je da Europa mora preuzeti veću odgovornost za svoju obranu, da mora postati otpornija, učinkovitija, autonomnija te pouzdaniji sigurnosni i obrambeni akter.


Drugo načelo je da će države članice i dalje biti odgovorne za svoje oružane snage, ali istodobno imaju zajednički interes da tješnje surađuju na europskoj razini kako bi povećali ekonomiju razmjera, smanjili troškove, zajamčili interoperabilnost, osigurali stabilnu i dugoročnu potražnju, što bi europskoj industriji osiguralo veću predvidljivost i istodobno spriječilo dupliciranje.


Neformalno okupljanje smatra se važnim korakom u pripremanju i oblikovanju smjernica za buduće odluke o obrani. Sljedeći korak bit će objava Bijele knjige koju priprema Komisija zajedno s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas.


Svrha je Bijele knjige pokretanje rasprave s javnošću, dionicima, Europskim parlamentom i Vijećem u cilju postizanja političkog konsenzusa.


Nakon toga, pitanje obrane bit će tema na redovitom sastanku na vrhu EU-a u lipnju na kojem će čelnici usvojiti zaključke.


Čelnici će u ponedjeljak raspravljati o daljnjem jačanju i produbljivanju postojećih partnerstava s ostalim međunarodnim akterima, zatim o transatlantskim odnosima nakon što je novi američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost.


Jedno od ključnih pitanja bit će rasprava kako financirati razvoj obrambenih sposobnosti i nabavu opreme. EU želi u tu svrhu mobilizirati privatna i javna sredstva.
Između ostaloga, na stolu je i ideja da se Europskoj investicijskoj banci (EIB) proširi mandat kako bi mogla financirati i strogo vojne projekte, a ne samo one koji su namijenjeni za dvojnu namjenu.
Devetnaest država članica EU-a, uključujući Hrvatsku zatražilo je od Europske investicijske banke (EIB) da pojača kreditiranje za projekte u području sigurnosti i obrane.


“U svjetlu sadašnjih sigurnosnih izazova s kojima se Europa suočava, uključujući i ruski agresivni rat protiv Ukrajine, ključno je da poduzmemo odlučne korake za jačanje obrambene spremnosti i sposobnosti Europe te njezine obrambene industrijske baze”, kaže se u zajedničkom pismu predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi, poljskom premijeru Donaldu Tusku i predsjednici EIB-a Nadiji Calvino.


Potpisnici traže da se revidira popis aktivnosti za koje EIB nema mandat za financiranje i da se razmotri mogućnost da izdaje zajedničke obveznice za obranu.


Čelnici će također raspravljati o mogućnostima angažiranja javnih sredstava u obrambene svrhe, bilo iz nacionalnih proračuna bilo iz proračuna EU-a.


U Europskoj uniji ukazuju na tijesnu povezanost između obrane i konkurentnosti, koja će biti ključna tema u sadašnjem mandatu europskih institucija, budući da jačanje europske obrane i tehnološke industrijske baze neće donijeti koristi samo za obranu nego i za gospodarstvo općenito.