U tjednu u kojem se zaraza koronavirusom ponovo počela širiti Europom i Hrvatskom, a u Australiji bilježe rekordne hospitalizacije i jedan od najvećih dnevnih brojeva umrlih od početka pandemije, povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides pozvala je članice EU-a da iskoriste ljeto kako bi se pripremile za novi val infekcija koronavirusom u jesen i zimu.

Kako se ljeto upravo primiče vrhuncu, bujanje zaraze u vrijeme dok smo još daleko od hladnih dana i povlačenja u zatvorene prostore, nije nimalo ohrabrujuće. Zbog naglog rasta broja oboljelih, Slovenija uvodi restrikcije posjeta u bolnicama, a ponovno se inzistira na nošenju zaštitnih maski u zdravstvenim ustanovama. U Hrvatskoj, zasad, nema naznaka uvođenju novih zaštitnih mjera.

Dragocjena iskustva

– Ljetni mjeseci morali bi se iskoristiti da se akcijama u javnom zdravstvu pripremimo za iduću fazu pandemije u jesen i na zimu. Ljudi u Europi uživaju u ljetu bez ograničenja kakva smo imali protekle dvije godine, ali napori da se suzbije pandemija moraju se nastaviti, poručila je EU povjerenica Kyriakides. Vlade bi se, dodala je, morale pripremiti za siguran povratak na posao i početak školske godine, pojačati napore za procjepljivanje stanovništva prvom dozom te boosterima, kao i na pripremu kampanje cijepljenja novim cjepivima protiv omikrona.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) ne pripremaju nikakve posebne mjere da bi Hrvatska spremno dočekala jesen, jer – kako kažu – već imaju dovoljno iskustva da bi se nosili s novim valovima pandemije.

– S obzirom na to da već imamo raznih iskustava, samo ćemo primijeniti određeno iskustvo ako procijenimo da treba. Nadamo se svi da neće doći do ponovnog aktiviranja mjera, ali to ne možemo reći unaprijed, kaže epidemiologinja Iva Pem Novosel. Sve će, dodaje, ovisiti o masovnosti broja oboljelih, intenzitetu širenja zaraze u idućim mjesecima. Ako dođe do naglog porasta broja novooboljelih, morat će se razmišljati o ponovnom uvođenju mjera, no ne onako strogih kakve pamtimo.

– Svi bismo to iskreno željeli izbjeći. A prognoze nam je teško davati. Vjerojatno će doći do jačeg porasta, samo to sve opet ovisi o pojavi novih varijanti, što ne možemo znati unaprijed. Ne volimo prognozirati jer lako možemo pogriješiti. Istina je da se najesen s pogoršanjem vremena, zbog same prirode širenja koronavirusa, očekuje pojačanje intenziteta, kao i kod ostalih respiratornih virusa, a koliko će to povećanje biti, to samo nebo zna. To se stvarno ne može znati unaprijed, suzdržana je Pem Novosel.

Optimistična
predviđanja

Na pitanje možemo li se nadati scenariju u kojem bi, ako virus ostane ovakvih karakteristika kakve su sad, uz blažu kliničku sliku i s niskim brojem hospitalizacija, mogli proći kroz jesen bez uvođenja epidemioloških mjera, odgovara kako je to apsolutno moguće.

– Važno je očuvati bolnički sustav da ne kolabira, da se zaraza ne proširi po bolnicama i ne onemogući funkcioniranje sustava. Ali kod donošenja takvih odluka gleda se i broj novozaraženih i težina infekcije, što je na sreću kod omikrona blaže, a ta novija varijanta koja se jako širi po svemu sudeći ne daje toliko teške kliničke slike kao ranije, optimistična je epidemiologinja.

Čim se virus masovnije proširi u populaciji, dodaje, treba očekivati i porast broja oboljelih s komplikacijama, osobito kad je riječ o osobama iznad 50. godine, a pogotovo iznad 65. Tko god ima komorbiditete, rizičniji je za razvoj komplikacija i hospitalizaciju, a ponekad su – kaže – najrizičniji upravo oni srednje životne dobi koji nisu ni svjesni da imaju neku bolest ili visoki tlak.

Iako već neko vrijeme živimo bez ikakvih mjera, pa smo ih već pomalo i zaboravili, činjenica je da gotovo na dnevnoj razini možemo čuti za nekoga iz kruga obitelji, kolega, prijatelja, poznanika, tko se razbolio od novih varijanti omikrona. Ma koliko ga željeli zaboraviti, virus je i dalje oko nas. Epidemiolozi su toga svjesni, ali ne očekuju da bi porast broja zaraženih od jeseni trebao donijeti dramatične situacije kakve smo gledali proljetos.

– Nije fraza, doista se situacija prati iz dana u dan. Nadamo se da do rujna neće eskalirati, ali da je ova nova varijanta omikrona jako zarazna, jest. Imamo tu sreću da se ljudi manje grupiraju. Nema škole, godišnji su odmori pa su se ljudi raspršili, a samim tim je šansa širenja manja. A što će biti najesen, to nitko ne može sada znati, veli Pem Novosel i dodaje:

– Ako smo za išta spremni, onda smo za ovo. Nadamo se da nas neće nešto posebno iznenaditi, da ne bismo znali reagirati. Samo ovisi koji je scenarij u pitanju. Ako ostane ovako, onda očekujemo da neće doći do preopterećenja bolnica i neće biti potrebe za uvođenjem novih mjera, možda samo blagih, a ako dođe neka žestoko zarazna varijanta koja bi izazvala jako velik porast broja novozaraženih, onda bismo o tome ozbiljnije razmišljali.

Bezazlenije, ali…

​Epidemiolozi se nadaju da se prije rujna tako nešto neće dogoditi, a možda ni tada. Ipak, oprezni su jer je koronavirus pokazao svoje nepredvidivo lice. Dobro je u svemu tome, kaže naša sugovornica, što nakon dvije i pol godine »suživota« s virusom ipak imamo barem djelomičan imunitet, što zbog preboljenja, što zbog cijepljenja, tako da se ne očekuju nekakve drastičnije situacije u odnosu na ono što smo u protekle dvije godine doživjeli.

– Nikad se ne zna što nas iza ugla čeka, ali po ovom dosad ne očekujemo nekakve dramatične situacije, zaključuje.

Porast broja oboljelih koji se događa u nizu zemalja, ipak je značajnije niži u odnosu na prethodne valove, ističe epidemiologinja.

– Ali evo, svaki dan saznajemo za neke novozaražene među poznatima, činjenica je da virus cirkulira i da ima dosta zaraženih. Čak neki od njih imaju dosta visoke temperature, ali sve to ne traje dugo i najčešće nije zahvaćen donji dišni sustav, u smislu nastanka pneumonija. Može tu nastati nekakav bronhitis i kašalj, ali mislim da je to uglavnom zbog slijevanja iz gornjih dišnih puteva, iz sinusa, nosa… Virus zasad izgleda bezazlenije, ali uvijek uz ogradu jer ne znamo hoće li se pojaviti nešto novo, kaže Pem Novosel.

Ako brojevi novooboljelih u jednom trenutku počnu nezaustavljivo rasti, što bi značilo početak novog intenzivnog pandemijskog vala, koji bi bio kriterij povratka epidemioloških mjera, pitanje je svih pitanja. Je li to stopa hospitalizacija, i kolika bi ona trebala biti da se ponovno krene s nošenjem maski, ograničavanjem okupljanja i drugim redukcijama. Koji bi to bio triger za povratak na staro, pitamo predstavnicu HZJZ-a.

Maske (ne)pomažu

– Ne volimo se strogo držati brojki. Volimo gledati širu sliku, tako da smo u tome fleksibilniji. Možda to zvuči kao da nismo baš jako proračunati, međutim, stvarno se pokazalo da je taj način optimalan. Kad smo se uspoređivali s drugima, nikad nismo išli u drastična ograničenja, jer na kraju znamo da rigirozne mjere nisu donijele neka čuda. Ali više stope hospitalizacija sigurno bi bile znak za uvođenje mjera. Jasno je da s većim brojem oboljelih već sada rastu i hospitalizacije, ali daleko je to od nekih ozbiljnijih situacija, ocjenjuje.

Primjer Slovenije, gdje su odlučili ponovo krenuti na ograničavanje posjeta u bolnicama, u HZJZ-u nikako nisu skloni uvoditi zbog aktualne situacije. Nije problem u posjetima ako se drži epidemioloških mjera, nošenja maski, na primjer. Dugoročno ograničavanje posjeta oboljelima drastična je mjera, ističe naša sugovornica, a psihosocijalna podrška jako puno znači. Zato se na takve mjere, zatvaranja u bilo kojem obliku, išlo samo u najgorim valovima, veli.

Što će pak biti s maskama, i je li poruka ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka da je najnovija varijanta omikrona toliko zarazna da ni maske ne pomažu, komentira ovako:

– On je u pravu da je to toliko zarazno da se ne može zaštititi maskom, ali to govorimo od početka korone. Obična medicinska maska nije apsolutna zaštita i čovjek se može i uz nju zaraziti, ali pokazalo se stvarno, a to vidimo najbolje kod zdravstvenog osoblja, da do zaraze najčešće dođe u tom nekom međuprostoru od nošenja maske. Pokazalo se ipak da se ljudi zaraze u nekom socijalnom kontaktu kad su bez maski. Ta maska nije apsolutna zaštita, to je točno, ali ne bih se složila da ne koristi starijima. Smanjuje rizik od zaraze, to je sigurno. A to što su sad uvjeti takvi da je danas, kad je u Zagrebu najavljeno 38 stupnjeva, izdržati pod maskom nemoguće, to je drugi par rukava, ističe Pem Novosel.

Moguće je, dodaje, da obveza uvođenja maski sad ne bi značajnije djelovala na suzbijanje širenja izuzetno zarazne varijante omikrona.

– To je točno, ali da mene netko pita, kad idem u tramvaj svakako stavim masku, kao i u dućan gdje je veća gužva. Javni prijevoz je mali prostor s velikim brojem ljudi, a u takvoj situaciji svakome bih preporučila masku, barem onima koji imaju povišen tlak, šećer, bilo što što predstavlja rizik. A nikad ne znamo ni kod zdravih hoće li virus napraviti dar-mar, objašnjava. Za nju, smanjenje rizika bolje je rješenje, iako su svi već umorni od nošenja maski, a vrućine su takve da to zna biti nepodnošljivo.

Oprezno s cijepljenjem

Je li u iščekivanju jeseni poželjno cijepiti se, kako bi se rujan dočekao s boljim imunitetom? Preporuka epidemiologa je zasad takva da se cijepljenje ipak preporučuje samo starijima, i to onima koji su u pojačanom riziku od zaraze. Ostali bi, zapravo, trebali pričekati dolazak novog, efikasnijeg cjepiva, jer ovo postojeće tek je polovična zaštita koju novi tip omikrona lako može zaobići.

– Četvrtom se dozom starije osobe cijepe već odavno, prvenstveno u domovima, a omogućeno je da se mogu cijepiti svi stariji. Kroničnim bolesnicima se ne preporučuje, a ne preporučujemo ni masovno cijepljenje. Budući da ovo cjepivo nije efikasno za novu varijantu koronavirusa, masovno cijepljenje zapravo nema svrhe i ne forsiramo ga, ističe.

Svi se nadaju skorom dolasku varijantnog cjepiva koje bi bilo efikasno kod novih varijanti brzoširećeg omikrona. Kad će to biti, još uvijek nije poznato, no očekuje se da bi ga ujesen građani Europske unije trebali imati na raspolaganju.

– Mi reagiramo odmah. Nabava cjepiva ide centralizirano, i kad dođe na EU tržište, doći će i kod nas. Oprezni smo, jer smo se opekli puno puta, najavljivali su cjepivo pa se to odgađalo… Bilo bi idealno kad bi mogli najaviti da znamo da će stići novo varijantno cjepivo, u tom slučaju savjetovali bismo njega jer predstavlja veću razinu zaštite, ističe epidemiologinja. Za novo cjepivo ne znamo koje će biti, razna se najavljuju, neka su rađena s novim varijantama, a što će biti odobreno i što će izaći, to ćemo tek vidjet.

Osim starije populacije, cijepljenje se već sad savjetuje onima koji se nisu cijepili trećom dozom. To ima smisla, objašnjava, jer se pokazalo da su ljudi koji su primili boostere, kad su im članovi obitelji bili zaraženi, prošli bez infekcije ili s neopisivo blagom slikom. S druge strane, to se može pripisati lakšoj kliničkoj slici koju izaziva omikron, pa je teško procijeniti je li to posljedica cijepljenja ili bi i bez njega bolest bila blaga.

– Računam da će naše bake i djedovi, kako su se već naučili čuvati, radije nastaviti čuvati se i izbjegavati kontakte pa da se na taj način zaštite, a oni koji su izloženi baš svakodnevno, koji oko sebe imaju hrpu djece i mladih kojima ne možemo zabraniti izlaske, ako je netko svaki dan izložen takvim kontaktima koje ne može izbjeći, naravno da bi bilo dobro da se cijepi. Ali dok god su ovi uvjeti, gdje se redovnim aktivnostima može staviti u tramvaju masku, rekla sam – nemojte još žuriti s cijepljenjem, poručuje.

Ljetno prokuženje

Onkološki bolesnici odluku o cijepljenju isto bi trebali donijeti ovisno o izloženosti socijalnim kontaktima. Ako netko zbog načina života želi među ljude, ako je osoba izložena kontaktima i ne može se zaštititi, onda nije loše docijepiti se. Četvrta je doza, veli, došla više kao neko nužno zlo, nadali su se da neće biti potrebna, a nove varijante učinile su je k tome i neefikasnom.

Dobro je u čitavoj priči, priznaju u HZJZ-u, što prema jeseni idemo s nešto većim kolektivnim imunitetom nego u protekle dvije godine, no ponovo iščekujući cjepivo za koje se ne zna kad će doći na tržište.

– Gledajte, bilo bi dobro da se ljudi sada lagano prokuže, da se svi sada lagano inficiramo preko ljeta, jer je ova varijanta sad ipak nešto blaža. Iako, kad netko dobije temperaturu 39 koja ga drži nekoliko dana, ne znam koliko je to blago. No činjenica je da ne nastaju komplikacije, virus se ne spušta na pluća. To što se ljudi sad razbolijevaju, čini nam se i dobro u neku ruku, jer se prirodno preboli blagi oblik COVID-19, stekne se imunitet, a taj je imunitet za poželjeti. Jer ipak se pokazalo da određeni broj mjeseci, pa i pola godine nakon prirodne infekcije, imamo zaštitu. Naravno, ne potičem zaražavanje, ali ne trebamo se uzbuđivati zbog njega, jer je to sada stvarno pretežno blaga bolest, ističe epidemiologinja Pem Novosel.

I na kraju, ostaje činjenica da u HZJZ-u ne znaju kada bi bio trenutak za povratak epidemioloških mjera, što znači da će se, unatoč brojnim kritikama takvog modela, i ujesen odluke donositi na temelju slobodne procjene, ovisno o trenutnoj situaciji u zemlji.

– Teško je reći u kojem bi trenutku donijeli mjere. Nadam se, ako ne dođu neke grozne i teške varijante, a uvijek se prati broj težih slučajeva, da u tom slučaju ni veće brojke novooboljelih ne bi trebale utjecati na mjere. Pratit ćemo situaciju, pa ćemo vidjeti što i kako. Nastojimo uzeti u obzir i psihosocijalne elemente, jer ionako već imamo krizu koja je prisutna. Zato se stvarno ne bismo istrčavali s mjerama, izgleda da tako reagiraju i druge europske države. Nastojat ćemo čuvati ih samo za slučaj da jako »zagusti«, a nadajmo se da to neće biti potrebno, zaključuje.