Ne možemo još precizno reći o snazi i ozbiljnosti omikrona, izjavio je u Dnevniku HTV-a ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak upitan znači li pojava omikrona skori kraj pandemije.

Govorio je i o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i novim mjerama.

O omikronu u Hrvatskoj

“Mi smo zapravo jako dugo odolijevali omikronu jer smo odmah uveli mjere po njegovom otkriću u Južnoafričkoj Republici te smo zabranili dolazak u Hrvatsku iz Južne Afrike i uveli smo karantenu za naše građane koji su dolazili od tamo te time spriječili brzi dolazak omikrona.

Mi još uvijek nemamo apsolutnu dominaciju omikrona u svim dijelovima Hrvatske nego je to nepravilno raspoređeno, najviše u Zagrebu i okolnim županijama.

No imamo istovremeno i nepridržavanje epidemioloških mjera, imamo necijepljeno stanovništvo i zbog toga nam se sada epidemiološka situacija pogoršava.

Za sada te brojke još nisu tako dramatične, to je nekih 7.000 prosjek zadnjih nekoliko dana, ali istovremeno moram reći da smo do 5. siječnja još uvijek imali pad i hospitalizacija i osoba na respiratoru i broja umrlih.

Još uvijek smo tu negdje, malo nam varira broj hospitaliziranih, međutim još uvijek držimo plato. Posljedice velikog broja novooboljelih će se osjetiti kroz 10-14 dana”, rekao je Capak u središnjem Dnevniku HTV-a.

O novim mjerama

Za nove strože epidemiološke mjere koje stupaju na snagu u ponoć Capak je rekao kako mogu usporiti širenje omikrona.

“Naše mjere su i sada bile dobre međutim masovno ih se ljudi ne pridržavaju – ne drže razmak, ne nose maske. To je problem nepridržavanja mjera.

Mi smo sada dodatno pojačali mjere – ograničili smo okupljanja na manji broj ljudi, pojačali smo kontrole u ugostiteljskim objektima, smanjili smo broj ljudi na otvorenom i zatvorenom na sportskim događanjima, uveli smo maske na kulturna događanja, dakle malo smo pojačali mjere koje smo imali i prije”, objasnio je Capak.

Na pitanje kako će stvari funkcionirati na koncertima koji su rasprodani rekao je da su to kulturna događanja koja su izuzeta odlukom.

“Mi iz dana u dan pratimo situaciju, razmotrit ćemo, ako situacija eskalira, i za ta kulturna događanja, ali u ovom trenutku kulturna događanja su izuzeta i dopuštena su uz klasične epidemiološke mjere – razmak i maska”, dodao je ravnatelj HZJZ-a.

O antigenskim testovima

Upitan kako će se uskoro kao dokaz postojanja COVID-a priznavati i brzi antigenski testovi Capak je rekao kako su danas objavili nove preporuke kojima se zapravo priznaje brzi antigenski test za preboljenje.

“Mi to imamo u Hrvatskoj i inače, a Europska unija nažalost ne priznaje brze antigenske testove za dokaz preboljenja. Za prelazak granice priznaje 48 sati brzi antigenski test, ali ne kao dokaz preboljenja.

Mi smo, kao i neke druge zemlje, tražili da se priznaje, međutim oni su tvrdokorni u tome i to još uvijek nije promijenjeno, no mi se nadamo da hoće jer su brzi antigenski testovi su sve kvalitetniji i osjetljiviji.

Daju dobre rezultate, približavaju se po kvaliteti PCR testovima, no s obzirom na to da sada imamo tu visoku incidenciju, da očekujemo veći broj, dakako da idemo u tom smjeru da ćemo priznavati brzi antigenski test koji se neće trebati potvrđivati PCR-om kao što je to bilo do sada propisano našim preporukama.

Preporuke sadre i neke druge elemente kao što je skraćenje izolacije na 7 dana, oslobođenje od samoizolacije za one koji su potpuno cijepljeni ili preboljeli plus cijepljeni, dakle neki novi elementi su propisani vezano uz situaciju s omikronom”, objasnio je Capak u Dnevniku HTV-a.

Ravnatelj HZJZ-a je na pitanje hoće li se već sutra priznati brzi antigenski test kao preboljenje rekao kako je to već i prije vrijedilo za hrvatske potrebe. Europska COVID-potvrda za preboljenje se ne može dobiti niti danas.

Srića: Mjere kozmetičke, trebalo ih je donijeti ranije

Epidemiološku situaciju je za Dnevnik N1 komentirao pulmolog Saša Srića, koji ističe da je u bolnicama 80 do 85 posto popunjenih kapaciteta jedinica intenzivnog liječenja.

Kao problem navodi i sve veći broj zaraženih zdravstvenih djelatnika.

“Daleko smo od vrhunca, znamo da se omikron širi i da će dodatno opteretiti zdravstveni sustav”, istaknuo je Saša Srića.

“Hospitalizirani su posljedica zaraženih tada dominantnom deltom. Omikron će postati dominantan za nekoliko dana, a posljedice ćemo vidjeti za dva do tri tjedna. Kliničke slike će biti blaže, ali bolnice će se puniti”, dodao je.

Cijepljenje je veoma bitno, poručio je pulmolog Srića, apeliravši na građane da se cijepe. Smatra da su mjere trebale biti ranije donesene.

“Više ne možemo spriječiti širenje zaraze. Nove mjere su kozmetičke naravi… Škola je mogla biti online. Plaćamo danak božićnih i novogodišnjih blagdana, mnogi su došli sa skijanja, a problem je i mala procijepljenost”, rekao je.

“Mjere nisu smanjile broj zaraženih, ali su smanjile broj hospitaliziranih i umrlih od covida-19”, naveo je pulmolog Srića u Dnevniku N1.

Ističe da Hrvatska treba strože mjere zbog niske procijepljenosti.