Treći trak autoceste

– Pripremamo treću traku prema Karlovcu, odnosno Bosiljevu i treću traku na Zagrebačkoj obilaznici. To su dva projekta u visokoj fazi spremnosti kada govorimo o prometnoj dokumentaciji. Kroz godinu, možda godinu i pol trebali bismo imati spremnu dokumentaciju s građevinskim dozvolama i ići u realizaciju tih projekata, jer pokazalo se da se najveći dio gužvi stvara u dijelu autoceste do Karlovca, odnosno do Bosiljeva, poglavito kada je vrhunac turističke sezone, rekao je ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Pomoći će, dodao je i novi sustav naplate cestarina, koji, napomenuo je, kasni zbog zastoja tijekom COVID krize i pada prihoda u Hrvatskim autocestama.  Kazao je da će jednom satu 3000 vozila u jednom satu na ulazu ili izlazu s autoceste moći proći, što je po njegovom mišljenju veliki napredak.

Novi sustav naplate cestarina 2026. godine

– Hrvatske autoceste (HAC) osigurale su iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti sredstva u iznosu od 100 milijuna eura. Ovih se dana treba potpisati ugovor za taj projekt i 2026. godine bismo imali novi sustav naplate, najavio je Butković.

Kada je riječ o projektima u cestogradnji, spomenuo je novu cijev tunela Učka.

Druga cijev tunela Učka

– Ove godine ćemo imati otvorenje druge cijevi tunela Učka u rujnu mjesecu, zajedno sa autocestom prema Sisku koja će isto biti gotova. A kada govorimo o Istarskom ipsilonu, radovi 10 km do Matulja se već su u tijeku, tako da će u cijelosti Istarski ipsilon biti gotov 2026. godine, rekao je.

Dodao  je kako ga posebno raduje to što se kreće s probijanjem tunela Kozjak, i time zapravo raspletom oko Splita gdje se također stvaraju velike gužve.

Željeznica je došla na red

Na pitanje o negativnom mišljenju javnosti o stanju željezničkog prometa i krktikama zbog sporosti vlakova, ministar Butković kazao je da se nije moglo u isto vrijeme i graditi i autoceste i željeznicu, ni zračne luke koje su napravljene, ali kako je došlo vrijeme i za željeznicu.

– Željeznica je sada došla na red i mi smo sada trenutno na preko milijardu i pol eura ulaganja u željezničku infrastrukturu, što iz evropskih fondova što iz zajma Europske investicijske banke.  Mi smo 900 milijuna eura kao država podigli kredit za financiranje i obnovu lokalnih i regionalnih pruga na oko 500 kilometara. Ti radovi se već izvode. Mi imamo neke dionice koje smo završili, rekao je.

Spomenuo je pruge Zaprešić – Zabok, Vinkovci – Vukovar, obnovu pruga, Savski Marof – Zagreb, pa do Siska.

– Puno stvari je već obnovljeno, ali evo sad ćemo završiti Krapina -Zabok. Pruga Knin – Zadar ide u raspis. Neke su i problematične, poput dionice Dugo selo – Križevci, ima kašnjenja, kazao je Oleg Butković o obnovi pruga.

-Provedba tih velikih projekata nama je jedan od najvećih izazova trećeg mandata Vlade. Dugo Selo – Križevci se dugo radi, ali došli smo sada na situaciju da će sljedeće godine očekujem i ta dionica i nastavak do mađarske granice u cijelosti sve bude izgrađeno, rekao je.

Butković smatra da najavljene uštede u proračunu neće omesti neke od tih projekata.

– Morat ćemo naravno prilagoditi dinamiku realizacije bitnih objekata financijskim mogućnostima. Puno toga se financira iz europskih sredstava. Kad govorimo o brzim cestama, tu ćemo morati koristiti nacionalna sredstva, jer europski fondovi ne žele više financirati brze ceste i ceste. Tu se stvari uglavnom koncentriraju na željeznicu, ali napravili smo dinamiku koja je prihvatljiva i projekcijama proračuna za sljedeće godine, tako da neće doći do nikakvog zastoja, poručio je ministar prometa i infrastrukture.

Iz europskih fondova sljedećih će godina najviše sredstava ići u željeznicu.

– Ta ulaganja će sljedećih deset godina biti preko četiri milijarde eura. Naravno, tu ćemo koristiti i zajmove, kao što sam rekao, jedan je s Europskom investicijskom bankom.

Što se tiče cesta, tu su sve brze ceste oko Splita, tu je spoj Požege na autocestu, obilaznica Vukovara, završetak brze ceste do Virovitice, Koprivnice i da ih sve ne nabrajam. Imamo još dosta toga za napraviti, kazao je Butković.

Dodao je da je autocestovna infrastrukturu uglavnom već izgrađena.

– Koridor 5C bit će gotov početkom sljedeće godine, tako da s autocestovnom infrastrukturom smo uglavnom, kada izuzmem Jadransko-Jonski koridor, Križišće – Žuta Lova dionicu odnosno Ploče-Dubrovnik, u tom dijelu, kazao je.

Pelješki most ispunio sva očekivanja

Spomenuvši da je 26. srpnja bilo točno dvije godine otkako je Pelješki most pušten u promet, Butković je iznio podatak da će za koji dan biti zabilježen prolazak pet milijuna vozila.

– Osim toga što smo spojili svoj teritorij, to je jedan simbol Pelješkog mosta, međutim, on je otvorio perspektivu Korčule, Dubrovnika. Nama jedan trajekt nije dovoljno od Orebića do Dominča, morali smo uvesti drugi trajekt. U tom smislu, mislim da su rezultati izgradnje Pelješkog mosta veliki, istaknuo je.