Dan nakon novih velikih demonstracija protiv COVID-potvrda, u kojima je napadnut i ured potpredsjednika Europske komisije Josepa Borella, svugdje po gradu mogu se vidjeti posljedice toga prosvjeda – bodljikava žica je još pred svim europskim institucijama, ulice se čiste od ostataka stakla i krpaju se rupe po cestama.

Ovo nije prvi veliki prosvjed u »glavnom gradu Europe« koji su organizirali antivakseri i protivnici COVID-potvrda, ali je svakako jedan od najvećih dosad, jer se okupilo skoro pedeset tisuća ljudi.

Europska unija pripremila je, naime, nove preporuke za države članice za korištenje COVID-potvrda za putovanje unutar unije, prema kojima se bitno mijenja kriterij za slobodno putovanje. Prema novom prijedlogu, neće se više gledati epidemiološka situacija u državi iz koje putnik dolazi, već njegov osobni zdravstveni status.

Primjerice, ako je Hrvatska u tamnocrvenoj zoni, a osoba je cijepljena booster dozom, moći će putovati u EU bez ikakvih ograničenja i bez dodatnih obveza testiranja ili samoizolacije.

Ali čak i ako u jednoj državi epidemiološka situacija bude povoljna, a osoba koja iz nje putuje nije cijepljena i nema valjanu COVID-potvrdu, neće imati prava neometanog prelaska iz jedne u drugu članicu EU-a.

Sukobi s policijom

Upravo u vrijeme kad EU priprema nove mjere, u Bruxellesu su održani ovi do sada najveći prosvjedi protiv COVID-mjera, i to šireg europskog karaktera, sa sudionicima iz raznih država.

Prosvjedi su bili nasilni i obilježeni sukobima s policijom koja je napadnuta kamenjem, bocama i drugim predmetima, pa su se pripadnici policije morali skrivati u stanici metroa, no na kraju su prosvjednicima uzvratili suzavcem i vodenim topovima.

Prosvjedi u Bruxellesu održavaju se zapravo cijelo vrijeme, ali se nazivaju »vikend-prosvjedima« jer ne traju svaki dan, nego subotom ili nedjeljom. Stoga se idućeg vikenda očekuje još više ljudi, jer Europska unija sada udara svojim najavljenim mjerama direktno na osobe koje se odbijaju cijepiti.

Sada se prvi put ne čini razlika među državama, nego među pojedincima, stoga se može očekivati eskalacija ovakvih manifestacija.

U samom Europskom parlamentu ne oslikava se u ovolikoj mjeri ta rasprava, jer su ondje antivakserski predstavnici u debeloj manjini, poput hrvatskih zastupnika Mislava Kolakušića ili Ivana Vilibora Sinčića, no među građanima, na ulicama, drukčije je.

Potpredsjednik Borrell osudio je jučer oštro tu besmislenu destrukciju i nasilje te zahvalio policiji koja je svojom akcijom zadržala prosvjednike da ne idu dalje prema drugim EU institucijama.

Borrell je u Europskoj komisiji šef vanjskih poslova i praktički drugi čovjek europske vlade, a i ostali su dužnosnici ove prosvjede nazvali »sramotnim nasiljem« na sve što EU jest.

Zagađivači okoliša

Sve se događa u kontekstu činjenice da su građani Europske unije predložili na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe uvođenje novčanih kazni za zagađivače okoliša, ali i brojnih ekoloških subvencija kako bi se Europa što prije uskladila s preporukama konferencije o klimatskim promjenama COP-26.

To znači da će se antivakserskim prosvjednicima vjerojatno ubrzo priključiti i oni koji misle da se i mjere protiv klimatskih promjena ne provode dovoljno brzo.

Među tim mjerama predložene su kazne za sve zagađivače okoliša u obliku ‘’poreza na ugljik’’ koji su predložili predstavnici francuske delegacije. Na taj način prikupljeni novac bio bi uložen u istraživačke programe koji se bave alternativnim i obnovljivim izvorima energije.

Rješenje za smanjenje razine onečišćenja okoliša predložila je i hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak koja sudjeluje na Konferenciji kao predstavnica Europskog parlamenta.

– Treba razmisliti o osnivanju europskog registra onečišćenih lokacija, kao što su brojna napuštena industrijska postrojenja. Njih ima diljem čitavog EU-a, a sadrže različite štetne stvari poput azbesta, koje s vremenom truju naš okoliš.

U sklopu registra treba uvesti dostupne inovativne tehnologije za svaku pojedinu lokaciju kako bi se one stavile u funkciju, kazala je Glavak. Dodala je da su zdravstveni rizici treći glavni izazov za EU, prema istraživanju Eurobarometra.

Grlić Radman za promjene izbornog sustava u BiH

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je jučer da EU mora poslati jasnu i snažnu poruku onima koji koče proces izborne reforme u Bosni i Hercegovini.

On sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, gdje je kolege upoznao s naporima na izmjenama izbornog zakona u kojima sudjeluju predstavnici SAD-a i EU.

– Izvijestio sam ih o zabrinjavajućoj situaciji u BiH. Rekao sam da je nužno da EU mora poslati snažnu, jasnu i nedvosmislenu poruku onima koji koče promjene izbornog zakona i kojima odgovara status quo, rekao je Grlić Radman.

Objasnio im je da su promjene izbornog zakona nužne kako bi se eliminirali svi oblici diskriminacije u izbornom procesu.