ZAGREB – U prva tri mjeseca ove godine u javnim službama u Hrvatskoj broj zaposlenih porastao je za 1.475, proizlazi to iz podataka o broju zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama objavljenim u redovitom Statističkom prikazu Ministarstva pravosuđa i uprave. Prema tim podacima krajem ožujka ove godine u Hrvatskoj je u javnim službama, primjerice zdravstvu, obrazovanju, znanosti, socijalnoj skrbi, bilo zaposleno 175.137 ljudi, dok je tri mjeseca ranije broj zaposlenih bio 173.662.

Broj zaposlenih Ministarstvo pravosuđa i uprave objavljuje na osnovu podataka iz Centralnog obračuna plaća, a što se tiče državne uprave, za nju još nisu objavljeni podaci za ožujak, nego je i u novoj statističkoj publikaciji Ministarstvo objavilo podatke sa zadnjim danom prošle godine, ali zanimljivo i oni su, iako se radi o stanju na isti datum, nešto drukčiji od onih objavljenih u veljači, odnosno razlikuju se za tristotinjak ljudi.

Radni sati

Što se tiče javnih službi, najveći broj zaposlenih je u školstvu i to 68.986, što je 1.431 zaposlenih više nego tri mjeseca ranije. Broj zaposlenih u zdravstvu je 68.843 i prema tim podacima u samo tri mjeseca pao je za 1.075. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja pokušali smo doznati je li broj zaposlenih narastao za 1.431 zbog zapošljavanja nastavnog ili nenastavnog osoblja u srednjim i osnovnim školama.

Oni su nam dostavili tablice s brojem zaposlenog nastavnog i nenastavnog osoblja u srednjim i osnovnim školama u prosincu prošle godine i u ožujku ove godine, s podacima o nominalnom broju zaposlenih i broju zaposlenih na osnovu radnih sati i njihove se brojke razlikuju od onih Ministarstva pravosuđa i uprave.

Prema tim podacima spada da je nominalno broj zaposlenih u srednjim i osnovnim školama blago porastao, ali da je broj zaposlenih na bazi radnih sati padao. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja objašnjavaju da njihovi podaci podrazumijevaju sve zaposlene koji su u navedenim mjesecima radili barem jedan dan te dobili plaću, što uključuje i zamjene za odsutne djelatnike.
Kažu da je na povećanja broja zaposlenih utjecalo uvođenje izborne i obavezne informatike, povećana potreba za nenastavnim osobljem zbog epidemioloških mjera te veći broj zamjena.

Obveza cijepljenja

Prema njihovim podacima nominalno je u školama u ožujku radilo više od 72 tisuće ljudi, dok je taj broj prema broju radnih sati 67.426. Razlika u odnosu na podatke koje daje Ministarstvo pravosuđa i uprave pojavila se vjerojatno zbog toga što u svoje podatke za zaposlene u školstvu Ministarstvo pravosuđa i uprave ne uključuje one koji rade na dva radna mjesta u javnom sektoru, primjerice u obrazovanju i zdravstvu.

Što se tiče zaposlenih u zdravstvu i pada njihovog broja za više od tisuću, odgovore od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o tome zašto je taj broj pao nismo dobili. U prethodnoj godini broj zaposlenih u zdravstvu rastao je, prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave za 1.648, ali je to povećanje dobrim dijelom anulirano samo u prva tri mjeseca ove godine. Još lani liječničke su udruge upozoravale na to da bi već početkom ove godine stotine liječnika moglo otići u mirovinu jer imaju uvjete za to.

Školstvo, zdravstvo i socijalna skrb, javne su službe za koje je vlast posljednjih dana počela spominjati mogućnost obveznog cijepljenja, što znači da bi se ta obveza mogla odnositi na oko 142 tisuće ljudi. Kad se tome pridodaju i zaposleni u domovima za starije i nemoćne brojka raste na oko 146 tisuća ljudi. Ako država uvede obvezu cijepljenja u tim službama te ako je polovica tih ljudi već cijepljena, to bi značilo da bi obveznim cijepljenjima država povećala broj cijepljenih građana za oko 70 tisuća, odnosno za oko dva postotna poena.