Iako se u javnosti često tvrdi da je Hrvatska pri vrhu zemalja Europske unije po udjelu ugovora o radu na određeno vrijeme, s navodnim udjelom takvih ugovora između 20 i 25 posto, pri čemu se koristi metodologija HZMO-a, podaci Eurostata pokazuju da je u prošloj godini udio ugovora o radu na određeno vrijeme iznosio 9,6 posto u dobnoj skupini od 15 do 64 godine, što je ispod prosjeka EU-a od 11,5 posto, navodi se u najnovijoj analizi Hrvatske udruge poslodavaca Fokus tjedna.

U HUP-u ističu da bez obzira na to koja se metodologija koristi, HZMO-a ili Eurostata, oba izvora pokazuju trend značajnog smanjenja takvih ugovora od 2016. godine do danas.

Strani radnici

No, u raspravi o ugovorima na određeno vrijeme treba u obzir uzeti i specifičnosti domaćeg tržišta, napominju u udruzi poslodavaca. Hrvatsku ekonomiju, naime, obilježava visoka sezonalnost pa samo u turističkoj sezoni broj ugovora na određeno radno vrijeme poraste za 18 posto. S druge strane, povećani priljev stranih radnika s dozvolama za boravak i rad na godinu dana povećava praksu sklapanja ugovora na određeno, navode u HUP-u, i dodaju da u obzir treba uzeti i činjenicu da su mikro ili manji poslodavci suočeni s brojnim administrativnim opterećenjima te kasne s unošenjem izmjena u obrascima za prijavu radnih odnosa prilikom prijelaza ugovora o radu s određenog na neodređeno radno vrijeme, na što ukazuje i HZMO.

S obzirom na to da su najmanje razvijene članice EU-a, poput Bugarske i Rumunjske, među prvih pet zemalja po najmanjem udjelu takvih ugovora (ispod pet posto), u HUP-u se pitaju je li uistinu statistika o ugovorima na određeno vrijeme pravi pokazatelj uspješnosti neke ekonomije? Pritom navode primjere puno razvijenijih zemalja, kao što je Nizozemska, gdje ugovori na određeno čine gotovo 30 posto udjela, Španjolska s 14,6 posto udjela ugovora na određeno, Francuska s 13,6 posto, Italija s 12,9 posto i razvojno nama sličnija Poljska s 12,2 posto udjela i sve spomenute države imaju veći udio ugovora na određeno radno vrijeme od Hrvatske.

– Pokazatelj je to, prema našim saznanjima, veće ponude fleksibilnijih oblika zapošljavanja te rastućeg broja onih koji obavljanje nekoliko povremenih poslova smatraju lukrativnijim. Paradoksalno bi bilo zaključiti kako Bugarska i Rumunjska imaju bolju zaštitu radničkih prava, komentiraju u HUP-u.

Budući da je Hrvatska nakon Poljske već ostvarila drugi najveći relativni pad udjela ugovora na određeno radno vrijeme za 10 postotnih bodova od 2016. do 2023. godine te značajno bolji rezultat u odnosu na ciljeve iz NPOO-a, u HUP-u također postavljaju pitanje nije li vrijeme razmisliti o životnoj prilagodbi aktualnih postavki instituta ugovora o radu na određeno radno vrijeme u Zakonu o radu koje uključuju i ograničavanje ugovora na određeno na najviše tri uzastopna ugovora.

Izolirani slučajevi

HUP stoga predlaže da se zakonska ograničenja trebaju fokusirati na izolirane i rijetke slučajeve kad se pretjerano i neopravdano koriste uzastopni ugovori na određeno umjesto da se svim poslodavcima i radnicima, koji povremeno sklapaju ugovor o radu na određeno zbog prirode posla (npr. projektna zanimanja, profesionalne usluge, turizam), ograničava sklapanje tih ugovora.

– Držimo da je unos objektivnih razloga u sve ugovore o radu na određeno, prekomjerno ograničenje te da bi trebalo barem prve ugovore o radu na određeno osloboditi takve obaveze. Štoviše, zakonodavac ne predviđa tko je ovlašten tumačiti ‘objektivnost razloga’ osim sudova u slučaju sporova, što je neprihvatljiv pravni rizik, kažu u HUP-u.

HUP se stoga zalaže za moderan Zakon o radu u smjeru zaštite radnika (odnosno jačanja mogućnosti i šansi zaposlenja) umjesto radnog mjesta, promocije fleksibilnih oblika zapošljavanja, jednostavnijih propisa i ukidanja zaštitnih klauzula, a konačni cilj mora biti rast stope zaposlenosti. Naime, unatoč desetogodišnjem rastu tijekom kojeg je u 2023. godini stopa zaposlenosti narasla na 70,7 posto, pretekla nas je Španjolska, pa nižu stopu zaposlenosti u EU-u od Hrvatske imaju još jedino Rumunjska, Grčka i Italija, navode u udruzi poslodavaca.

Realni rast plaća oko 6 posto

U HUP-u navode da će realni rast plaća u ovoj godini od oko šest posto, što je otprilike tri puta više u odnosu na prosjek europodručja, usporiti pad inflacije, odnosno podići će rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena, pogotovo jer plaće rastu znatno brže u odnosu na prosječan rast produktivnosti u ekonomiji (2-2,5 posto). HUP stoga procjenjuje da će stopa inflacije ovog ljeta pasti na razinu od 2,5 posto, uslijed slabljenja rasta cijena prehrambenih proizvoda, stabilizacije, odnosno smanjenja cijena industrijskih dobara, glavnih energenata, kao i općenito niže uvozne inflacije.