LONDON – Britanski sud mogao bi u ponedjeljak donijeti konačnu odluku treba li osnivač WikiLeaksa Julian Assange (52) biti izručen Sjedinjenim Državama zbog otkrivanja velikog broja tajnih američkih dokumenata, što bi trebalo razriješiti 13 godina pravnih bitaka i pritvaranja.

Dvoje sudaca na Visokom sudu u Londonu odlučit će o tome je li sud uvjeren američkim jamstvima da se Assange neće suočiti sa smrtnom kaznom i da se može uzdati na pravo na slobodu govora iz Prvog amandmana bude li se u SAD-u teretio za špijuniranje.

Assangeov pravni tim kaže da su moguće tri opcije, da bi mogao ili biti na avionu preko Atlantika u roku od 24 sata od presude, pušten iz zatvora ili opet zaglaviti u mjesecima pravnih bitaka.

„Imam osjećaj da bi se svašta moglo dogoditi u ovoj fazi“, rekla je njegova supruga Stella prošli tjedan. „Julian bi mogao biti izručen, a mogao bi biti i oslobođen.“

Podijelila je da se njezin suprug nada biti prisutan na ovom ključnom ročištu.

WikiLeaks je objavio stotine tisuća povjerljivih američkih vojnih dokumenata o ratovima Washingtona u Afganistanu i Iraku, kao i niz diplomatskih depeša, što je najveći sigurnosni propust te vrste u povijesti američke vojske.

U travnju 2010. objavio je povjerljiv video koji prikazuje američki napad helikopterom 2007. godine u kojem je ubijeno desetak ljudi u glavnom gradu Iraka, Bagdadu, uključujući i dvoje novinara Reutersa.

Vlasti SAD-a žele izvesti Assangea, rođenog u Australiji, na suđenje za 18 optužbi, gotovo sve prema Zakonu o špijunaži, tvrdeći da su njegovi postupci s WikiLeaksom bili nepromišljeni, naštetili nacionalnoj sigurnosti i ugrozili živote agenata.

Njegovi brojni globalni pristaše optužnicu nazivaju parodijom, napadom na novinarstvo i slobodu govora te osvetom zbog nacionalnog sramoćenja. Skupine za ljudska prava i neka medijska tijela, kao i australski premijer Anthony Albanesea i drugi politički čelnici, pozivali su na odbacivanje slučaja.

U pritvoru od 2010.

Assange je prvi put uhićen u Velikoj Britaniji 2010. na osnovu švedske tjeralice zbog optužbi za seksualni zločin koje su kasnije odbačene. Od tada je bio u kućnom pritvoru, zatvoren u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu sedam godina, a od 2019. držan u strogom zatvoru Belmarsh na jugoistoku Londona, dok je čekao odluku o izručenju.

„Svakog dana od sedmog prosinca 2010. bio je u nekom obliku pritvora“, rekla je Stella Assange, koja je izvorno bila dio njegova odvjetničkog tima, a koja se za njega udala u zatvoru Belmarsh 2022. godine.

Ako Visoki sud presudi da se izručenje može nastaviti, Assangeovi pravni putevi u Velikoj Britaniji su iscrpljeni, a njegovi odvjetnici će se odmah obratiti Europskom sudu za ljudska prava kako bi zatražili hitnu zabranu deportacije dok taj sud ne odredi da će saslušati sve strane o njegovom slučaju.

S druge strane, ako suci odbiju zahtjeve SAD-a za izručenjem, tada će on moći uložiti žalbu na svoj slučaj izručenja po tri osnove, a to bi moglo doći na dnevni red tek sljedeće godine.

Također je moguće da suci odluče da se na saslušanju u ponedjeljak treba razmotriti ne samo može li se žaliti, već i što bi mogao biti sadržaj te žalbe. Presude li u njegovu korist u takvim okolnostima, mogao bi biti pušten na slobodu.

Stella Assange se obvezala da će se bez obzira na ishod nastaviti boriti za njegovu slobodu. Ako bude oslobođen, ona ga planira pratiti u Australiju ili gdje god je na sigurnom. Ako bude izručen, rekla je da su svi psihijatrijski nalazi predstavljeni na sudu zaključili da je Assange u vrlo ozbiljnom riziku od samoubojstva.

„Živimo iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, od odluke do odluke. To je način na koji živimo već godinama“, rekla je za Reuters.

„Ovo jednostavno nije način na koji se živi, previše je okrutno. I ne, ne mogu se pripremiti za njegovo izručenje, kako bih i mogla? Ali ako bude izručen, tada ću učiniti sve što mogu, a naša obitelj će se boriti za to dok ne bude slobodan“, obećaje Stella Assange.