Brigadni general Zdravko Jakop morao bi za samo dva tjedna napustiti mjesto državnog tajnika u Ministarstvu obrane. Njega je, naime, Vlada imenovala 24. studenoga 2016., a Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisuje da djelatne vojne osobe mogu biti raspoređene na neku dužnost u MORH-u najdulje četiri godine.

Polemizirajući prošlog tjedna s predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji je izrazio čuđenje kako se Jakop kao vojnik uopće našao na toj političkoj dužnosti, ministar obrane Mario Banožić izjavio je da mu to dopušta spomenuti Zakon, ali je pogrešno naveo da je svoj status u Oružanim snagama mogao zamrznuti na pet godina.

Jakop će stoga još vrlo kratko vrijeme moći provesti u MORH-u. Ali, to ne znači da je njegova budućnost u vojsci, kojoj se priključio još krajem listopada 1991.

Kako doznajemo, Jakop je kandidat za hrvatskog veleposlanika u Iraku, gdje bi, ako se o tome slože predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, zamijenio još jednog djelatnog vojnika, general-bojnika Ivana Jurića, kojem je mandat već trebao isteći.

On je iračkom predsjedniku Fuadu Muhammadu Masumu vjerodajnice predao 13. lipnja 2016., a Zakon o službi u Oružanim snagama također na četiri godine omogućuje djelatnim vojnim osobama da obnašaju i neku vojnodiplomatsku dužnost.

Afinitet za diplomaciju

Kad bi Jakop dobio zeleno svjetlo Milanovića i Plenkovića za Bagdad, vjerojatno bi se, nakon što napusti MORH, na kratko vojno aktivirao i onda opet zamrznuo službu. Inače, prije nego što je postao državni tajnik, Jakop je 11 mjeseci bio pomoćnik ministra obrane.

U MORH-u je, po svemu sudeći, ostavio dobar dojam, pa se prije godinu nagađalo da bi ga, u slučaju da HDZ ostane na vlasti, Plenković mogao čak postaviti i na čelo tog resora, ali premijer se, nakon što se Damir Krstičević odlučio povući iz Vlade, ipak opredijelio za Banožića.

U političke vode je Jakop ušao s pozicije zamjenika direktora Centra za sigurnosnu suradnju jugoistočne Europe (RACVIAC), a u životopisu mu piše da je, između ostalog, magistrirao na postdiplomskom studiju Međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Jakop, dakle, ima afiniteta za diplomaciju, a mjesto veleposlanika u Iraku sigurno bi mu predstavljalo izazov.

Očekivalo se da će predsjednik Republike i premijer već postići dogovor o imenima novih veleposlanika u pojedinim državama, ali je to zbog sukoba njih dvojice izostalo. Kad je prije mjesec i pol dana Milanović predložio Plenkoviću razgovor o svim aspektima afere Janaf, predsjednik Vlade to je odbio, uz obrazloženje da će »jedini sastanka koji ćemo imati biti vezan za imenovanje veleposlanika«.

No, kako je, nakon oružanog napada na Banske dvore i policajca koji ih je čuvao, konflikt između Milanovića i Plenkovića eskalirao, nisu se dosad našli ni da bi odlučili o budućim hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavnicima.

Možda se pomire

S obzirom na to da će se uskoro ipak vjerojatno održati sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, možda poslije toga dođe do određenog popuštanja na relaciji Ured predsjednika – Vlada, pa će se Milanović i Plenković konačno pozabaviti i veleposlanicima.

Početkom listopada je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao novinarima da je mandat završio veleposlanicima u primjerice, Vatikanu, Japanu, Švicarskoj i Iraku.

U Vatikanu bi Nevena Pelicarića mogao zamijeniti HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier. Plenković nije demantirao da je baš nekadašnji ministar vanjskih poslova i njegov protivnik u izborima u HDZ-u, najizgledniji kandidat za tu diplomatsku destinaciju.

Predsjednik Vlade je prije dva mjeseca, komentirajući mogućnost Stierovog odlaska u Vatikan, samo kazao da je on »iskusan čovjek u diplomaciji i politici«. Mediji su kalkulirali da je u igri za neko veleposlaničko mjesto, konkretno u Parizu, i Plenkovićev izravni konkurent u unutarstranačkim izborima Miro Kovač. Međutim, aktualnom hrvatskom veleposlaniku u Francuskoj Filipu Vučaku istekla je tek treća godina mandata.