Foto Davor Kovačević
povezane vijesti
- Donatella Di Cesare: ‘Migracija je egzistencijalni i politički čin, čije pravo tek treba biti priznato’
- Božinović potvrdio da je napadač evidentiran zbog psihičkih smetnji: ‘Počeo je sebi nožem nanositi ozljede’
- Hrvatska je u europskim okvirima izrazito useljenička zemlja. Problem je što nema nikakav integracijski program
ZAGREB – Potpredsjednik Vade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je u četvrtak da hrvatski kriminalističko-obavještajni podaci čine 35 posto podataka vezanih uz krijumčarenje migranata koji se prikupljaju na razini Agencija EU za suradnju u provođenju zakona – Europola.
“Hrvatska daje izniman doprinos radu Europola o sigurnosnim prioritetima od važnosti za sve države članice EU među kojima je i krijumčarenje migranata. Tako hrvatski kriminalističko-obavještajni podaci čine 35 posto podataka vezanih uz krijumčarenje migranata koji se prikupljaju na razini Europola”, rekao je Božinović tijekom predstavljanja prijedloga Zakona o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica EU.
Pojasnio je da se tim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i stavljanju izvan snage odluke Vijeća iz 2006.
Istaknuo je i da će se tim zakonom hrvatskim tijelima za provedbu zakona osigurati još pravovremeniji pristup podacima od važnosti za suzbijanje, otkrivanje i istraživanje kaznenih djela kakav imaju i druge države članice EU. To će se, dodao je, u konačnici odraziti i na još veću sigurnost svih hrvatskih građana Hrvatske i EU.
Izrazio je zadovoljstvo današnjom akcijom uhićenja krijumčara migranata na području Brodsko-posavske županije i Bosne i Hercegovine koji su, prema prikupljenim dokazima, nelegalno zaradili 74. 000 eura, ali je sigurno zarada višestruko veća. Uz to, istaknuo je i da već četvrtu godinu za redom Hrvatska ima koeficijent razriješenosti kaznenih djela iznad 70 posto, “a toga ne bi bilo bez međunarodne suradnje”.
Upozorivši na probleme vezane uz transnacionalne kriminalne aktivnosti koje se šire preko granica, Božinović je rekao da stoga i postoji potreba za poboljšavanjem pravnog okvira kako bi se osiguralo da policija može učinkovitije sprječavati, otkrivati i istraživati kaznena djela u Hrvatskoj i drugim državama EU. Posebice jer većina organiziranog kriminala djeluje u više od tri države, a pri tome te skupine imaju i snažne i učinkovite komunikacijske sustave.
Božinović je pojasnio i da, kako bi se informacijski tokovi pojednostavili i njima bolje upravljalo, svaka država uspostavlja jedinstvenu kontaktnu točku koja bi trebala pridonijeti smanjenju prepreka u informacijskim tokovima. Naveo je i da je naša jedinstvena kontaktna točka ustrojena u Ravnateljstvu policije 2023. godine. Pojasnio je i da najintenzivniju suradnju i razmjenu podataka Hrvatska ima s Njemačkom, Slovenijom, Austrijom i Francuskom, ali i sa susjednim državama – Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.
Tijekom kraće rasprave, zastupnici su podržali predloženi zakon i razmjenu informacija, a SDP-ov Ranko Ostojić pojasnio je da se tim zakonom zadržava vlasništvo nad informacijom od strane svake države članice. Iznio je i podatak da osam posto evidentiranih pripadnika organiziranog kriminala dolazi s područja jugoistoka Europe.
