Boris Jokić bio je gost Televizije N1, gdje je komentirao veliko istraživanje korištenja digitalne tehnologije kod djece i mladih pod nazivom “U potrazi za mjerom”.

Jokić navodi da se radi o istraživanju o posljedicama epidemije i potresa koje je trajalo dvije godine. “Podaci su prikupljeni u svibnju ove godine, a uzorak je rađen na 17 tisuća učenika 3. razreda srednje škole i 4 tisuće djelatnika. Radi se o jako važnom istraživanju, ne samo za ovaj trenutak nego i budućnost, a ono je nastalo u nevjerojatnoj suradnji 165 škola”, rekao je.

Navodi kako je nekoliko stvari posebno važno. “Digitalna tehnologija ima priliku unaprijediti svakodnevni život, ali ako ju ne koristimo na adekvatan način može imati negativne posljedice. Epidemija je promijenila način na koji se odnosimo prema digitalnoj tehnologiji. Gotovo da nema nikog tko ne koristi digitalne tehnologije, samo 2 posto učenika u petom razredu ih ne koristi, a do kraja osnovne škole 0,8 ili 0,9 posto učenika ne koristi tehnologije”, rekao je te naveo da je to u srednjoj školi najčešća aktivnost.

“15 posto učenika sa 16 godina ne provede ni minutu u pripremi za školu, a 28,5 posto ne provodi nikakvu fizičku aktivnost. Na taj način korištenje tehnologije ulazi u sve pore njihovog života. Reakcija nije jednostavna, ne može se djelovati samo s jedne sfere, ne možemo reći da će to politika riješiti. Velika je odgovornost roditelja, ali tu su bitne i javne politike i gospodarstva”, kazao je te dodao: “Javna politika bi trebala osvijestiti potrebu za širokom raspravom o korištenju tehnologije, a bez glasa djece i mladih ta rasprava nema nikakvog smisla”.

“Mi kao roditelji imamo najveću odgovornost, trebamo biti prvi model u korištenju tehnologije. Djeca su oko nas i vide naše ponašanje s tehnologijom, moramo prvo osvijestiti kako ju mi koristimo”, rekao je.

Smatra da zahtjevi koje stavljamo pred djecu roditelji moraju konzistentno provoditi, da se zajednički odrede pravila.

“Oduzimanje ili davanje tehnologije djeci ne trebaju biti kazne ili nagrade, to je kontraproduktivno”, rekao je pa dodao: “Mogli bismo učiniti to da u ranoj i predškolskoj dobi bude ograničeno korištenje ekrana. U cijeloj osnovnoškolskoj dobi trebamo kontrolirati dječje korištenje digitalnih tehnologija”, rekao je.

Navodi da se treba osigurati provođenje objeda bez korištenja mobitela, a također i sat ili dva pred spavanje.

“Većina djece kaže kako želi više vremena provodi vani i to je lijep nalaz i poziv odraslima da im to omogućimo”, rekao je te dodao: “U osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi dobi djevojke više koriste digitalne tehnologije, a mali broj ispitanika koristi uređaje na kreativni i stvaralački način. Većinom se koriste za igranje računalnih igara kod dječaka, a djevojke za pregledavanje sadržaja poput TikToka ili Instagrama, ili na komunikacijskim kanalima poput Discorda ili Snapchata”.

Navodi kako su djevojke u toj dobi suočene s nametnutim idealima koji je neostvariv.

“Ideal savršenstva koji kreće od fizičkog izgleda do toga što imaš, a kad se nađete da živite u malom selu u Slavoniji, na otoku ili istočnom dijelu Zagreba, a ideal vam je netko iz Los Angelesa to može dovesti do teške frustracije”, rekao je.

Navodi i kako 50 posto mladih smatra da je cyberbulling velik problem u njihovoj zajednici.

No, korištenje digitalnih tehnologija ima i pozitivne učinke.

“Mi imamo spoznaju da nam je pažnja kratka, ona uzrokuje da tražimo stalno nove sadržaje. Kao ljudi smo jako vezani uz pozitivno potkrepljenje. Kad bismo kroz sve te sustave djelovali na to da mlade opismenimo kako koristiti digitalnu tehnologiju, vjerujem da bi kod velikog djela njih došlo do smanjenjenja općenito ili smanjenja negativnih aspekata korištenja”, navodi Jokić.

Objašnjava kako hrvatski učitelji nisu posve negativni prema digitalnoj tehnologiji, tek je 8,6 posto onih koji imaju negativan stav.

“No, rijetko kad se dogodi da gotovo nitko u istraživanju ne smatra da tehnologija pozitivno utječe na fizičko i mentalno zdravlje učenika. To poziva na duboku, smisleniju raspravu o tome. Njeno korištenje utječe negativno i na pismenu komunikaciju, pažnju, mentalno i psihičko zdravlje”, rekao je te dodao: “Dok ne osvijestimo da smo licemjeri i da to nije sve samo na djeci i mladima, neće doći do promjene. Danas je teško održati pažnju na filmovima, u čitanju teksta, u odnosima, razgovoru, a koliko je naš ritam života lud, to je boljka i odraslih kao i djece i mladih”.

Za kraj je naveo kako je izuzetno važna mjera korištenja digitalnih tehnologija jer neograničeno korištenje može imati negativne posljedice. a

“Prava mjera bi bila do dva sata u kasnoj osnovnoškolskoj dobi i srednjoškolskoj, a u mlađoj dobi puno manje i izrazito kontrolirano”, zaključio je.