Nakon parlamentarnih, europskih i predsjedničkih, serija izbora završava u svibnju s lokalnim izborima, ukupno četvrtim u malo više od godinu dana. Najviše pozornosti privlače izbori u glavnom i najvećem gradu Zagrebu, čiji je zadnji proračun iznosio malo manje od 3 milijarde eura.


Tomašević


Poziciju gradonačelnika brani Tomislav Tomašević iz stranke Možemo, koji je 2021. preuzeo upravljanje gradom nakon dvadesetogodišnje vladavine Milana Bandića.




Kao svoje adute uoči izbora istaknut će projekte koji su u tijeku poput gradnje Paromlina, bazena u Španskom, obnove Doma sportova, zatim izgrađene nove vrtiće i dolazak novih Končarovih tramvaja.


Za tri i pol mjeseca od građana će tražiti drugi mandat, no protukandidata neće nedostajati. Na prošlim su izborima Zagrepčani mogli birati između deset kandidata, a jednako toliko i ovog je puta iskazalo ambiciju za vođenje grada.


Taj bi broj mogao biti i veći jer se još čeka odluka nekoliko stranaka kao što Domovinski pokret, Most, Domino i Bolje možemo (nasljednica stranke Bandić Milan 365). Osim njih, u izbornu utakmicu možda će ući još koji nezavisni kandidat, za sada ih je pet takvih.


Domovinski pokret prije dva je tjedna kao svog kandidata predstavio profesora s Fakulteta promentih znanosti Željka Marušića, no on se povukao jutro nakon ostavke bivšeg ministra poljoprivrede Josipa Dabre, iako nije izričito naveo da njegovo povlačenje ima veze s tim slučajem.


Bude li više od deset kandidata, bio bi to novi rekord. Na izborima 2009. (kada je uveden izravni izbor gradonačelnika), 2013. i 2017.godine bilo je svaki put po osam kandidata. Prije 2009., gradonačelnik se birao u Gradskoj skupštini.


Kolarić


Prva stranka koja je objavila imena kandidata za gradonačelnika i dogradonačelnike je SDP, koja u Gradskoj skupštini čini vladajuću većinu zajedno s Možemo. Prvi put od Milana Bandića 2009., predsjednik zagrebačkog SDP-a bit će kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, to je Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ”dr. Andrija Štampar”.


Njegovi zamjenici su bivši ministar financija Boris Lalovac, kojeg se spominjalo kao mogućeg kandidata umjesto Kolarića i SDP-ova zastupnica u Gradskoj skupštini Sara Medved.


Kolarić je među prioritete uvrstio gradnju bolnice u Novom Zagrebu (koja bi postala prva bolnica preko Save), zatim priuštivo stanovanje za mlade, izgradnju domova zdravlja, domova za umirovljenike i hospicija. Također je najavio značajna ulaganja u infrastrukturu vezano za javni prijevoz, promet, ekologiju i energetiku.


Herman


HDZ je također u utrku poslao predsjednika gradske organizacije, što do sada nijednom nije bio slučaj od 2009., kada gradonačelnika izravno biraju građani. Njihov kandidat je Mislav Herman, trenutni potpredsjednik Gradske skupštine, koji aktualnoj gradskoj vlasti zamjera neispunjeno obećanje o zatvaranju odlagalište Jakuševac te sve veće prometne gužve u gradu.


Zbog toga najavljuje ponovno otvaranje Masarykove i stare Vlaške za automobile, vraćanje treće trake u prilazu Gjure Deželića te ukidanje blokovskog parkiranja. Stranku Možemo prozivao je i zbog najvećeg poreza na dohodak od 23,6 i 35,4 posto ta pozvao na smanjenje tih stopa.


Lovrić, Kalinić


U gradsku upravu, kao gradonačelnici, žele se vratiti dvojica bivših pročelnika Milana Bandića, riječ je o Ivici Lovriću koji bio na čelu Ureda za obrazovanje, kulturu i sport te Pavli Kaliniću, bivšem pročelniku Ureda za upravljanje hitnim situacijama.


Ivica Lovrić na izbore izlazi kao gradski zastupnik i predsjednik stranke Plavi grad koju je osnovao nakon razlaza sa stankom ”Bandić Milan 365” (u međuvremenu završila u stečaju). Ukoliko dobije povjerenje građana, obećao je izgradnju prve od tri linije podzemne željeznice, koja bi koštala 80 milijuna eura godišnje, no većina potrebnih sredstava može se povući iz europskih fondova, kazao je.


Uz to, među prioritetima ističe gradnju ukupno 12 javnih garaža.


Pavle Kalinić u utrku za gradonačelnika ide kao nezavisni kandidat, a među projektima koje nudi biračima su kazalište u Novom Zagrebu, javna garaža pokraj HNK, dovršetak napuštene Sveučilišne bolnice u Blatu i gradnju nacionalnog stadiona na lokaciji izvan grada.


Goluža


Još jedan od gradskih zastupnika koji je zainteresiran za mjesto gradonačelnika je Trpimir Goluža. Mandat u Skupštini odradio je kao zastupnik kluba Mosta, no na izbore će također kao nezavisni. Tri ključne teme kojima će se valja posvetiti su otpad, gradski promet i priuštivo stanovanje.


“To podrazumijeva žurno pokretanje izgradnje novih kapaciteta za kompostiranje i sortiranje otpada, pri čemu ćemo u prvih šest mjeseci izgraditi objekte za obradu otpada manjeg opsega, zatim izgradnju dva prekosavska mosta u prvom mandatu i pripremu dokumentacije za još dva do 2033. godine te stanovi za priuštivo stanovanje na neiskorištenim atraktivnim gradskim zemljištima, s godišnjim ciljem izgradnje 10 tisuća stanova”, naglasio je.


Osim gradonačelnika, bira se i novi saziv Gradska skupštine, a Goluža predlaže formiranje jedne zajedničke liste sa svim oporbenim strankama, ali i šire.


“Razgovori idu u dobrom pravcu i očekujem da ćemo se dogovoriti. Možda ne u potpuno kompletnom sastavu, ali dogovora će biti”, rekao je Goluža, koji je na predsjedničkim izborima podržao Mariju Selak Raspudić.


Bernardić, Dogan, Jerković


Kampanju za čelnog čovjeka grada vodit će i bivši predsjednik SDP-a Davor Bernardić. Do prošle godine bio je saborski zastupnik Socijaldemokrata, ali na ovim će izborima biti još jedan u nizu nezavisnih kandidata. I Bernardić se za sada fokusirao na promet i otpad, pa tako govori o zapadnom jarunskom mostu i mostu preko Ulice SR Njemačke do Prisavlja, kružnoj liniji željeznice, dok zamjenu za odlagalište Jakuševac vidi u izgradnji spalionice.


Kandidaturu su također najavili nezavisna gradska zastupnica Dina Dogan (na prošlim lokalnim izborima kandidatkinja za zamjenicu SDP-ovom Jošku Klisoviću), zatim Vedran Jerković iz stranke Fokus, a u utrku ulazi i nedavni predsjednički kandidat Tomislav Jonjić sa svojom nezavisnom listom.


Među mnoštvom kandidata, na glasačkom listiću 18.svibnja naći se se samo oni koji u zadanom roku prikupe najmanje 5 tisuća potpisa birača s prebivalištem u Zagrebu.